Komentirajući prijedlog o povezivanju Evropske unije i Velike Britanije sa Ukrajinom, zemljama Zapadnog Balkana, Norveškom i Švicarskom, Šelo Šabić kaže da Velika Britanija već godinama traži način da redefinira odnos s evropskim partnerima nakon izlaska iz EU.

- Velika Britanija je u proteklih deset godina promijenila sedam premijera i sada se bolno suočava s razmjerima Brexita. Ovo je nastavak niza pokušaja, od Starmerovih razgovora o povratku na jedinstveno tržište do ovog najnovijeg, da se UK ponovno približi partnerima kojima je sama okrenula leđa - kazala je Šelo Šabić.

Međutim, smatra da je šire značenje ovog prijedloga važnije od same britanske motivacije.

Prema njenoj ocjeni, on prije svega pokazuje stepen nesigurnosti u kojem se danas nalazi čitava Evropa, suočena s ratom u Ukrajini, nestabilnošću na Bliskom istoku, nepredvidivim odnosima s Kinom i sve većom nesigurnošću u pogledu američkih sigurnosnih garancija.

- Ono što ovaj prijedlog istinski pokazuje nije novi model evropskog povezivanja, nego stepen nesigurnosti u kojem se cijela Evropa nalazi. Rat u Ukrajini, nestabilnost na Bliskom istoku, nepredvidivi odnosi s Kinom i nepouzdanost američke sigurnosne garancije tjeraju sve evropske aktere, uključujući Britaniju, da traže nove aranžmane za vlastiti opstanak - kazala je.

Zbog toga smatra da slični prijedlozi neće biti rijetkost u narednom periodu.

- To nije prvi, a neće biti ni posljednji takav prijedlog. Dobro je da postoje, jer u trenutku kada politička desnica u Evropi jača na ideji nacionalne premoći umjesto zajedništva, svaka ideja koja traži saradnju i uzajamnu podršku vrijedna je razmatranja - istaknula je.

Dodala je da zemlje Balkana iz iskustva posljednjih tridesetak godina, kao i Evropa iz iskustva 20. stoljeća, vrlo dobro znaju kuda mogu voditi ideje nacionalne isključivosti.

Kada je riječ o tome da li ovakve inicijative ukazuju na lutanje Evropske unije prema Zapadnom Balkanu, Šelo Šabić smatra da one manje govore o samom regionu, a mnogo više o promijenjenim prioritetima EU.

- Prioriteti Evropske unije trenutno su usmjereni na vlastitu sigurnost i preživljavanje, a proširenje jednostavno nije na vrhu te liste. To treba realno prihvatiti, ne s ljutnjom, nego kao novu geopolitičku stvarnost - kazala je.

U tom kontekstu ukazuje i na prijedloge o različitim modalitetima buduće integracije kandidata.

Navodi Merz-Macronov prijedlog "pridruženog članstva" i statusa posmatrača za Ukrajinu i zemlje regiona, iznesen na samitu u Tivtu u junu 2026. godine, ocjenjujući da je i takav model ipak jedna verzija politike proširenja.

- EU institucionalno ne može, a ni ne želi, reći da proširenja nema - kazala je.

Istovremeno, smatra da ti prijedlozi nose vrlo jasnu političku poruku kandidatima.

- Prema sadašnjim pravilima glasanja i odlučivanja, Unija se neće proširiti ako nije uvjerena da je time jača, a ne slabija. Sve drugo bi bilo naivno očekivati. Vremena kada se prosperitet i mir uzimaju zdravo za gotovo su iza nas - naglasila je Šelo Šabić.

Priznaje da postoji realan rizik da različiti koncepti postepene, slojevite ili pridružene integracije vremenom postanu trajna zamjena za punopravno članstvo.

Podsjetila je da je i Evropski parlament upozoravao na takvu mogućnost, ocjenjujući da bi cijena nezavršenog proširenja mogla biti veća od cijene njegovog dovršetka, jer nedovršen proces stvara geopolitičke sive zone.

Međutim, prema njenom mišljenju, taj rizik ne bi trebao biti razlog za fatalizam u državama Zapadnog Balkana.

- On je poziv zemljama regije da vlastitim reformama učine odgađanje što skupljim za samu Uniju - kazala je Šelo Šabić.

Kada je riječ konkretno o Bosni i Hercegovini, smatra da u ovom trenutku ni pitanje punopravnog članstva niti nekog alternativnog evropskog modela nije suštinski problem.

- Za Bosnu i Hercegovinu oblik saradnje s EU, bilo kroz jedinstveno tržište, sigurnosne strukture ili puno članstvo, nije ni najmanje bitan sve dok BiH kao država ne postane cjelovita, stabilna i prosperitetna, a iz godine u godinu ona je sve manje to, a sve više u krizi - upozorila je.

Prema njenoj ocjeni, pitanje u ovom trenutku nije da li će BiH dobiti punopravno članstvo, jer zemlja sa sadašnjim ustavnim ustrojem ne može postati članica Evropske unije.

- Prije nego što razmatra članstvo, mora se promijeniti iznutra, na način da postane više država, a manje razjedinjena teritorija nacionalističkih grupa - kazala je.

Šelo Šabić upozorava i na očekivanje da bi Evropska unija sama mogla riješiti dugogodišnje unutrašnje probleme BiH.

- EU nije čarobni štapić koji rješava unutrašnje probleme s kojima se BiH suočava. Ona je klub s pravilima, u koji se ulazi ako to i zemlji i Uniji odgovara - ne spasitelj - naglasila je.

Smatra da bi uspjeh Bosne i Hercegovine trebalo mjeriti prije svega njenom sposobnošću da postane funkcionalna, sigurna, jedinstvena i prosperitetna država, a ne samo formalnim statusom u odnosu na EU.

Kao primjer navodi hipotetički scenarij u kojem bi BiH za deset godina zaključila da joj, zbog vlastitih specifičnih okolnosti, punopravno članstvo u tom trenutku nije potrebno, ali bi istovremeno bila jedinstvena, sigurna i prosperitetna te uspješno i suvereno sarađivala s Evropskom unijom kroz niz drugih mehanizama.

Dodala je da članstvo u EU zagovara prije svega zbog vrijednosti na kojima je Unija utemeljena – poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava i prava manjina.

Prema njenim riječima, čak i ako bi te vrijednosti bile oslabljene unutar same Evropske unije, one zbog toga ne bi izgubile smisao.

Bosna i Hercegovina bi ih, smatra, trebala graditi unutar vlastitog društva, oslanjajući se na vlastite ljude, resurse i odgovornost, bez obzira na to kakav će modalitet saradnje s vanjskim partnerima u određenom trenutku biti na dnevnom redu.

- Nije pošteno kritizirati EU što ne čini više za nas, a ne pitati se prvo činimo li mi sve da naša država i društvo budu bolji, snažniji i sigurniji - zaključila je Šelo Šabić.

(FENA) D. J.