prijava
SARAJEVO, 19. septembra (FENA) - Modernizacija distributivne elektroenergetske mreže trebala bi biti jedna od ključnih investicija Bosne i Hercegovine u narednih pet godina, jer će bez snažnije, pametnije i efikasnije mreže biti teško priključivati nove obnovljive izvore energije i istovremeno smanjivati gubitke u sistemu, izjavio je u intervjuu za portal FENA EU predstavnik Evropske investicione banke (EIB) u BiH Miha Švent.
Švent, koji će učestvovati na predstojećoj Sarajevskoj sedmici energije i klime (SECW), od 21. do 25. septembra, kazao je da energetska tranzicija nema alternativu, ali da se ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora moraju odvijati paralelno s modernizacijom mreže, razvojem sistema za skladištenje energije i uvođenjem pametnih rješenja.
SECW je najveća regionalna konferencija posvećena održivoj energetskoj tranziciji, klimatskim politikama i dekarbonizaciji Zapadnog Balkana.
Na pitanje koja bi pojedinačna investicija u narednih pet godina mogla najviše promijeniti energetsku sliku BiH, Švent izdvaja upravo distributivnu mrežu.
- Ako bih morao izabrati jednu, počeo bih s distributivnom mrežom. To je osnovna infrastruktura koja bi omogućila priključivanje obnovljivih izvora energije, ali bi istovremeno povećala efikasnost i smanjila gubitke energije na putu od mjesta proizvodnje do domaćinstava i kompanija - kazao je.
Podsjetio je da je elektroenergetski sistem u BiH građen u vrijeme kada je proizvodnja električne energije bila centralizirana, snabdijevanje stabilnije, a klimatski uslovi predvidljiviji nego danas. U međuvremenu se način proizvodnje i potrošnje energije značajno promijenio.
Sve je više decentraliziranih izvora i malih proizvođača, uključujući prosumere, odnosno građane i kompanije koji istovremeno proizvode i troše električnu energiju.
- Mrežu zato ne treba samo osposobiti da prihvati nove izvore energije, nego je treba učiniti pametnijom. Moramo govoriti o sveobuhvatnom programu modernizacije ne samo mreže nego cjelokupne elektroenergetske infrastrukture u Bosni i Hercegovini - naglasio je Švent.
EIB već radi na nekoliko velikih projekata obnovljivih izvora energije u zemlji. Švent navodi vjetroparkove Vlašić i Poklečani, za koje kaže da dobro napreduju te da bi se uskoro mogli vidjeti i konkretni radovi na terenu.
EIB te projekte ne realizira samostalno, nego u saradnji s evropskim partnerima, među kojima je njemačka razvojna banka KfW, uz mogućnost korištenja grantova Evropske unije kojima se olakšavaju priprema i finansiranje projekata pod povoljnijim uvjetima.
Istovremeno se priprema i treći projekat.
- Dok radimo na dva spomenuta vjetroparka, već podržavamo pripremu još jednog, vjetroparka na planini Bitovnja. To je još jedan dodatak obnovljivim izvorima energije u Bosni i Hercegovini - kazao je Švent.
Povećanje udjela zelene energije, kako ističe, nije važno samo zbog klimatskih ciljeva. Ono postaje i pitanje ekonomske konkurentnosti zemlje, posebno nakon ulaska evropskog Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) u punu fazu primjene.
BiH je, kaže Švent, jedan od najvećih izvoznika električne energije na Zapadnom Balkanu, zbog čega će način na koji se ta energija proizvodi imati sve veći finansijski značaj.
- Što više zelene energije imamo, to ne znači samo pouzdaniji i efikasniji sistem. To se direktno pretvara i u finansijsku korist, uključujući ublažavanje posljedica CBAM-a - naveo je.
Za bh. kompanije CBAM istovremeno predstavlja izazov i priliku. Kako bi zadržale konkurentnost na evropskom tržištu, kompanije će morati smanjivati emisije, povećavati energetsku efikasnost, prelaziti na čišće tehnologije i sve više koristiti energiju iz obnovljivih izvora.
EIB je, kaže Švent, već uspostavio nekoliko kreditnih linija širom regiona upravo za takve investicije - od uvođenja čišćih tehnologija do energetske efikasnosti i vlastite proizvodnje obnovljive energije.
- Zaista se nadamo da ćemo te kreditne linije moći plasirati i u Bosni i Hercegovini, što danas još nije slučaj - kazao je za portal FENA EU.
Istovremeno, prelazak s uglja na obnovljive izvore ne može se, upozorava, svesti samo na zatvaranje rudnika i termoelektrana.
Više od polovine električne energije u BiH još se proizvodi iz uglja i drugih fosilnih izvora, zbog čega je tranzicija ka zelenijem energetskom miksu neizbježna, ali ona mora biti pravedna prema zajednicama koje danas zavise od rudarske industrije.
Švent, koji je radio i na programima pravedne tranzicije u Evropskoj uniji, naglašava da je riječ o dugoročnom procesu.
- Pravedna tranzicija ne znači samo zatvaranje rudnika. Potreban je sveobuhvatan program kojim se pomaže ljudima na koje će te promjene uticati, domaćinstvima i kompanijama, kroz diversifikaciju aktivnosti i prekvalifikaciju radnika. To nisu kratkoročni programi, zahtijevaju vrijeme i ulaganja - kazao je.
EIB je, dodaje, spreman podržati takve programe i u BiH, na način na koji već učestvuje u finansiranju pravedne tranzicije u državama Evropske unije.
Kada je riječ o sporosti energetske tranzicije u BiH, Švent smatra da glavni problem nije nedostatak stručnog znanja niti tehničkih kapaciteta.
BiH, kako kaže, ima veliki broj kvalificiranih inženjera i kompanija koje znaju razvijati projekte. Veći problem vidi u fazi njihove pripreme i provođenja, uključujući nedovoljnu koordinaciju različitih institucija i nivoa vlasti.
- Potrebno je više napora u pripremi i implementaciji projekata kako bi se oni ubrzali. Često dolazimo do nedovoljne koordinacije među institucijama i vlastima. Ne želimo situacije u kojima finansiramo projekat koji se nakon toga ne provodi prema planu - rekao je Švent.
Naglasio je da taj problem nije karakterističan samo za BiH, nego postoji širom regiona.
EIB zbog toga uz gotovo svaki veći projekat nastoji osigurati i tehničku pomoć, odnosno angažman stručnjaka koji institucijama i kompanijama pomažu da projekte provedu od početne ideje do stvarnih radova na terenu.
Švent smatra da je upravo sposobnost da se postojeće ideje i raspoloživa sredstva pretvore u konkretne projekte jedan od ključnih izazova za ubrzavanje zelene tranzicije u BiH.
Govoreći o energetskoj sigurnosti, naglasio je da nije moguće izdvojiti obnovljive izvore, elektroenergetsku mrežu, skladištenje energije ili energetsku efikasnost kao potpuno odvojene prioritete.
- Sve je važno i sve mora napredovati paralelno. Nema smisla ulagati samo u jedan dio sistema, a ostale ostaviti za kasnije. Obnovljivi izvori zahtijevaju moderniziranu mrežu, a modernizirana mreža podrazumijeva i skladištenje energije, pametna rješenja i pametna brojila - kazao je Švent.
Evropska investiciona banka, dodao je, energetiku vidi kao jedan od svojih strateških prioriteta. Prema njegovim riječima, EIB je samo prošle godine globalno uložio više od 33 milijarde eura u obnovljive izvore energije i energetsku infrastrukturu.
Ocijenio je pozitivnim to što su vlasti u BiH i elektroprivredne kompanije postavile ambicioznije planove u toj oblasti, ističući da je EIB spreman podržati njihovu realizaciju, zajedno s Evropskom unijom i drugim međunarodnim finansijskim partnerima.
(FENA) D. V.
