prijava
ZAGREB, 5. novembra (FENA) - Građani Hrvatske među najvećim su zagovornicima zajedničkog evropskog finansiranja energetske tranzicije, pri čemu 72 posto ispitanika podržava udruživanje sredstava država članica Evropske unije za ulaganja u čistu energiju, pokazuje istraživanje Evropske investicijske banke (EIB) objavljeno u četvrtak.
Prema rezultatima osmog istraživanja EIB-a o klimi, 78 posto građana Hrvatske smatra da je energetska tranzicija hitna za njihovu zemlju, što je iznad prosjeka EU od 75 posto.
Čak 85 posto ispitanika očekuje da će prelazak na čiste izvore energije smanjiti zavisnost od uvoza nafte i plina, 84 posto vjeruje da će doprinijeti stabilnijim ili nižim cijenama energije, dok 79 posto očekuje usporavanje klimatskih promjena.
Istraživanje je pokazalo da 92 posto građana Hrvatske podržava davanje prednosti izvorima energije s niskim emisijama ugljika, u poređenju s prosjekom EU od 87 posto.
Solarna energija uživa najveću podršku, pri čemu je 66 posto ispitanika navodi kao prioritet, znatno više od evropskog prosjeka od 52 posto. Energiju vjetra podržava 37 posto ispitanika.
Većina građana Hrvatske, njih 62 posto, smatra da bi EU trebala dati prednost razvoju konkurentne evropske industrije čistih tehnologija, čak i ako bi takav pristup zahtijevao više vremena. S druge strane, 30 posto ispitanika podržava brže uvođenje čistih tehnologija korištenjem uvezene opreme.
Za zajedničko finansiranje energetske tranzicije na nivou EU izjasnilo se 72 posto građana Hrvatske, dok 22 posto smatra da bi svaka država trebala samostalno finansirati potrebne investicije.
Potpredsjednik EIB-a Marko Primorac istaknuo je da građani Hrvatske žele iskoristiti potencijal sunčeve energije i zajednički graditi evropski sistem čiste energije.
- EIB je posvećen podršci energetskoj tranziciji Hrvatske, smanjenju njene zavisnosti od uvoza nafte i plina te jačanju Evrope - poručio je Primorac.
Rezultati također pokazuju da je 71 posto građana Hrvatske navelo da bi osjećali veći ponos zbog pripadnosti Evropi kada bi EU postala energetski nezavisna, u poređenju s evropskim prosjekom od 62 posto.
Istovremeno, 86 posto ispitanika upozorava da bi prespora energetska tranzicija mogla dovesti do dugoročnog rasta cijena energije i životnih troškova, dok 82 posto strahuje od veće zavisnosti od uvoza nafte i plina.
Rast cijena plina, goriva, lož-ulja i električne energije značajno je smanjio kupovnu moć 63 posto građana Hrvatske tokom posljednjih 12 mjeseci, u poređenju sa 60 posto na nivou EU.
(FENA) D. Ć.
