Istodobno se predlaže sporije smanjivanje ukupne količine emisijskih kupona, čime bi se sustav donekle ublažio, prenosi STA.

Kako je prilikom predstavljanja reforme ETS-a naglasio europski povjerenik za klimatsku politiku Wopke Hoekstra, riječ je o instrumentu bez premca kada je u pitanju doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova u EU.

Od 2005. godine, kada je zaživio, emisije u gospodarskim sektorima koje obuhvaća smanjile su se za oko 50 posto.

- Istodobno, to je i prijeko potreban generator prihoda koji se potom koriste za ulaganja u inovacije i dekarbonizaciju industrije. Od 2013. godine donio je približno 270 milijardi eura - istaknuo je povjerenik Hoekstra.

Međutim, po njegovim riječima, sustav ima i određene nedostatke. Među ostalim, države članice, koje primaju 80 posto svih prihoda, u dekarbonizaciju industrije ulažu manje od deset posto tih sredstava. Zbog toga Komisija predlaže da bi države članice u budućnosti morale namijeniti 50 posto prihoda za ulaganja u smanjenje ugljičnog otiska u sektorima koji su uključeni u ETS.

Produljenje besplatnih kupona i osnivanje banke za dekarbonizaciju

Bruxelles želi ojačati takva ulaganja i kroz dodjelu besplatnih emisijskih kupona, koji će umjesto do 2034. godine biti dostupni do 2038. godine. Poduzeća će 80 posto kupona primiti nakon objave plana za ulaganja u dekarbonizaciju u Europi, a preostalih 20 posto nakon provedbe i objave tih ulaganja te s njima povezanog smanjenja emisija.

Pored toga, s početkom 2031. godine planira se uspostava takozvane banke za dekarbonizaciju industrije, u kojoj će na raspolaganju biti 400 milijuna emisijskih kupona.

Isto toliko kupona bit će dostupno i u okviru poticaja za ulaganja u prijelaz na čiste tehnologije u razdoblju između 2027. i 2030. godine. Cilj je da se od sljedeće godine do kraja idućeg desetljeća osigura 100 milijardi eura ulaganja.

Komisija ujedno predlaže izmjene linearnog faktora smanjenja kupona kako bi on bio usklađen s ciljem 90-postotnog smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2040. godine u odnosu na 1990. godinu. Faktor bi se promijenio tako da se ukupna količina emisijskih kupona smanjuje sporije nego što je trenutno predviđeno, čime bi se sustav donekle olakšao i smanjio pritisak na industriju.

Izvori iz Komisije očekuju da će sustav funkcionirati otprilike do 2045. godine, naglašavajući da je danas predstavljena revizija prvenstveno namijenjena radu sustava u sljedećih deset godina. Nova revizija smanjenja količine kupona planira se za 2033. godinu.

Utjecaj na države članice i proširenje sustava

Prijedlog donosi i određene promjene u mehanizmima namijenjenim pravednoj raspodjeli tereta među državama članicama i financijskoj potpori najpogođenijim zemljama.

Prema neslužbenim informacijama, Slovenija će na temelju prijedloga Komisije i dalje imati pravo na udio sredstava iz solidarne preraspodjele 10 posto svih prihoda u okviru ETS-a. Međutim, zbog višeg stupnja razvijenosti, nakon 2030. godine Ljubljana više ne bi primala sredstva iz Fonda za modernizaciju, budući da je njezin bruto domaći proizvod (BDP) u razdoblju od 2022. do 2024. godine premašivao 75 posto BDP-a Europske unije, navodi STA.

Kako je još pojasnio Hoekstra, Komisija predlaže proširenje sustava ETS na sve odlazne letove do udaljenosti od 5000 kilometara počevši od 2029. godine, dok bi se u razdoblju od 2031. do 2034. godine u sustav postupno uključilo i spaljivanje otpada.

Komisija je prijedlog izmjena ETS-a predstavila i u svjetlu energetske krize koja je pogodila Uniju zbog rata na Bliskom istoku. Prijedlog će sada uputiti na razmatranje Europskom parlamentu i Vijeću EU-a.

(FENA) R. G.