Film u BiH je isplativa djelatnost, ali bez jasne kulturne politike ostaje incident

Rečeno je to na panelu "Investicije u filmskoj industriji" u okviru treće Konferencije "Inovacije i trendovi u medijima" o temi "Filmska produkcija kao snažan alat za razvoj Bosne i Hercegovine", koju je danas u Tuzli organizirala Federalna novinska agencija (FENA).

Režiser i scenarist Faruk Lončarević smatra evidentnim da je BiH država sa dva suprotna narativa koji se nikada neće pomiriti te da zbog toga ne postoji nacionalno jedinstvo koje bi omogućilo razvoj infrastrukture kao u zemljama regiona. Kulturna politika se, dodao je, mora jasno definisati kako bi filmski radnici znali u kojem pravcu da djeluju.

Naglasio je da Fondacija za kinematografiju ne nosi naziv Federacije BiH upravo zbog ustavnih ograničenja, te da se sredstva često raspodjeljuju bez jasne strategije.

- Filmovi se snimaju u rasponu od četiri miliona eura do 40 hiljada maraka, što pokazuje potpuni haos u produkciji. Bez uspostavljenog sistema, svaki film ostaje izolovan slučaj – kazao je Lončarević.

Kao ključne mjere koje bi država mogla poduzeti naveo je poreske olakšice, posebno povrat PDV-a, te strateško usmjeravanje kulturne politike. Istakao je da filmska industrija donosi direktnu ekonomsku korist državi, ali da nikada nije urađena analiza njenog finansijskog doprinosa.

- Moj film je koštao milion dolara, od čega je 700.000 KM potrošeno u BiH. Samo na porezu država je profitirala, a to niko nikada nije analizirao. Film nije donacija, već investicija – poručio je Lončarević.

Dodao je da filmski radnici u BiH imaju kapacitete i opremu, ali da čekaju priliku da rade u uređenom sistemu.

– Treba da nas bude sramota što nemamo filmova, jer je film jedna od najprofitabilnijih grana u savremenim društvima – zaključio je Lončarević.

Novinar Damir Šehanović istakao je da razvoj filmske industrije u Bosni i Hercegovini mora biti zasnovan na zajedničkim vrijednostima koje povezuju sve građane, bez obzira na entitetsku ili regionalnu pripadnost, te da se industrija mora posmatrati kao ozbiljan privredni sektor.

– Sve što je urađeno na državnom nivou pokazalo se uspješnim. Mislim da se i filmska industrija treba voditi tim primjerom – rekao je Šehanović, dodajući da se kroz kulturnu diplomatiju i rad na identitetu može izgraditi imidž koji će donijeti prosperitet ne samo filmskoj branši, već i cijeloj zemlji.

Otkrio je da je nedavno vršeno istraživanje koje je provela međunarodna organizacija u saradnji s kolegama iz Hrvatske, a koje je pokazalo da postoji više od stotinu zajedničkih interesnih tačaka među građanima iz svih dijelova BiH.

– To nam treba biti polazna tačka. Možda zvuči romantično, ali vjerujem da se na tim temeljima može graditi bolja budućnost za filmsku industriju - kazao je.

Naglasio je potrebu da se razlikuje filmska umjetnost od filmske industrije, te da se u procesima odlučivanja moraju uključiti i privrednici koji znaju kako pametno investirati i vratiti uložena sredstva.

– Naše tržište je premalo da bi se razmišljalo lokalno. Film mora biti regionalan, pa i međunarodan proizvod. U bivšoj Jugoslaviji smo imali tržište od 22 miliona ljudi, a danas sa 2–3 miliona ne možemo ostvariti komercijalni uspjeh – rekao je.

Založio se za formiranje profesionalnih hubova – tehničara, kamermana, šminkera – koji bi mogli raditi ne samo u regiji, već i na evropskom i američkom tržištu.

– Ako glumac iz BiH može snimati u Americi, siguran sam da imamo ili možemo stvoriti stručnjake koji će raditi na tom nivou. Važno je da se ne gleda odakle dolazite, već šta znate i kako radite – poručio je.

Reditelj Alen Šimić upozorio je na nedostatak institucionalne saradnje između umjetničkih akademija u Bosni i Hercegovini i zemljama regije, ističući da se studentske inicijative uglavnom svode na pojedinačne napore bez podrške sistema.

- Uvijek se govori da pozorišta trebaju izaći u susret studentima, ali to se u praksi ne dešava. Govorim konkretno o Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo, gdje pozorišta, iako su osnivači, ne pružaju podršku studentima – rekao je Šimić.

Dodao je da su rijetki slučajevi kada studenti iz drugih gradova dolaze na događaje poput MESS-a, te da je umreženost među akademijama i studentima sve slabija.

- Sve što se pozitivno desilo u kulturi, desilo se zahvaljujući pojedincima, a ne sistemu. To je ključna rečenica koju treba zapamtiti – naglasio je Šimić.

Prema njegovim riječima, upravo uticaj pojedinca koji je dovoljno kreativan, uporan ili "lud" pokreće promjene, dok institucionalna podrška izostaje.

Ovogodišnju Konferenciju "Inovacije i trendovi u medijima (Media Innovation and Trends - M.I.T.) FENA organizira uz podršku Ministarstva za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona i Turističke zajednice Grada Tuzle te sponzorstva Razvojne banke FBiH, NLB banke i Sparkasse banke.

(FENA) M. L.

Početna > Kultura