Europski zdravstveni sustav posrće pod teretom starenja, kako pacijenata tako i radne snage. Nedostatak kvalificiranog osoblja, koji je dio šireg trenda u mnogim sektorima gospodarstva, posebno pogađa pružatelje zdravstvenih usluga.

Istodobno, sve više ljudi treba skrb, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, BTA, DPA, EFE, FENA, HINA, LUSA, STA u okviru European Newsrooma.

U izvješću iz 2023. godine, Eurofound je stanje sažeo ovako: „Nedostatak radne snage posebno je izražen u sektorima s izazovnim radnim uvjetima, poput zdravstva i dugotrajne skrbi. Niske razine ulaganja, u kombinaciji s posljedicama pandemije covida-19 i rodno segregiranim tržištem rada, doprinose nedostatku radnika u zdravstvu i dugotrajnoj skrbi - u sektoru gdje će starenje stanovništva i radne snage EU-a dodatno pogoršati ove nestašice u nadolazećim godinama“.

Dosadašnje stanje je, dakle, loše. Slična je situacija u državama članicama EU-a, ali i u zemljama kandidatkinjama. Sve se suočavaju s istim izazovima, uz sveprisutni problem stalnog rasta troškova zdravstva.

Starenje stanovništva

Demografske promjene u EU-u su značajne. Udio stanovništva starijeg od 65 godina porastao je sa 16 posto u 2000. godini na više od 21 posto u 2023. godini, prema izvješću OECD-a iz 2024. godine. Projekcije pokazuju da bi do 2050. taj udio mogao dosegnuti gotovo 30 posto.

Podaci iz Italije potvrđuju takav scenarij. Prema izvješću Meridiano Sanità think tanka Teha, talijanski zdravstveni sustav je pod velikim pritiskom. Starije osobe danas troše oko 60 posto sredstava namijenjenih zdravstvu, iako čine samo 25 posto ukupnog stanovništva.

Francuski statistički ured za socijalna ministarstva (DREES) upozorio je da će, uz starenje populacije i očekivani porast kroničnih bolesti, potreba za zdravstvenom njegom do 2040. narasti za oko 55 posto, znatno brže od rasta broja medicinskih sestara.

Nova njemačka ministrica zdravstva Nina Warken pozvala je na proširenje ovlasti i poboljšanje radnih uvjeta zdravstvenih radnika kako bi se bolje odgovorilo na potrebe starenja populacije.

Starenje radne snage

Poput ukupnog stanovništva, i zdravstveni radnici stare.

U Francuskoj je Nacionalna komora medicinskih sestara u ožujku upozorila da, unatoč porastu njihova broja, radna snaga neće moći zadovoljiti buduće potrebe zdravstvenog sustava. Do 1. ožujka bilo je registrirano 565.553 medicinskih sestara, od čega je 87 posto žena. Prosječna dob iznosi oko 40 godina, a 12.000 sestara je starije od 60 godina.

- Preporučujemo da se potrebe predvide i da se ne čeka dok ne udarimo u zid - upozorila je predsjednica Sylvaine Mazière-Tauran.

U Bugarskoj je prosječna dob medicinskih sestara 49 godina, prema podacima Nacionalne udruge zdravstvenih djelatnika (AHCPBG) za 2024. Oko 20 posto medicinskih sestara već je u mirovinskoj dobi, u usporedbi sa samo 4 posto u drugim državama članicama EU-a, navela je predsjednica udruge Petya Nedkova. Od 2015. broj sestara smanjio se za 30 posto, na oko 22.000 prošle godine.

U Španjolskoj je 49.791 medicinska sestra u dobi između 55 i 64 godine i očekuje se da će u sljedećih deset godina otići u mirovinu, prema istraživanju koje je proveo Španjolski institut za istraživanje u sestrinstvu. Španjolska zaostaje za europskim prosjekom s omjerom od 6,3 medicinske sestre na 1.000 stanovnika, što znači da joj nedostaje oko 123.000 sestara.

Ravnatelj talijanskog statističkog instituta ISTAT Francesco Maria Chelli izjavio je da je prema procjenama oko 77 posto talijanskih obiteljskih liječnika starije od 55 godina. Chelli je objasnio da „raspoloživost i starenje medicinskog kadra predstavljaju ključne izazove za zdravstveni sektor, osobito u svjetlu budućeg povećanja potražnje za skrbi uzrokovane demografskim promjenama“.

Preopterećenost

Broj liječnika i medicinskih sestara po pacijentu znatno varira diljem Europe. Statističke podatke teško je uskladiti, ali prosjek EU-a iznosi oko 4 liječnika na 1.000 stanovnika, dok je broj medicinskih sestara bliži 9 na 1.000 stanovnika.

Hrvatska ima oko 4,6 medicinskih sestara na 1.000 stanovnika. Zbog manjka kadra, postojeće osoblje radi izuzetno duge smjene uz minimalne pauze, što dovodi do visokih razina stresa i izgaranja na poslu.

U travnju su francuski zdravstveni radnici i članovi obitelji kolega koji su počinili samoubojstvo podnijeli kaznenu prijavu protiv dvojice ministara zbog “smrtonosnih radnih uvjeta” u javnim bolnicama, za koje tvrde da su uzrokovali te tragedije, izjavio je njihov odvjetnik.

U Španjolskoj su liječnici primarne zdravstvene zaštite ukazali na nedostatak financiranja i osoblja, što dovodi do sve dužeg čekanja na preglede. Svaki liječnik u prosjeku obavi 6.906 konzultacija godišnje, odnosno 28 dnevno. Kod medicinskih sestara ta brojka iznosi 4.104 godišnje (16,6 dnevno).

Raspodjela zdravstvenih radnika

Bolnice i liječnici često su koncentrirani u urbanim sredinama, dok druge regije imaju nizak omjer liječnika i medicinskih sestara po pacijentu.

U Francuskoj su rubna gradska područja i pojedine pogranične regije slabije pokrivene. U travnju su liječnici i studenti medicine prosvjedovali protiv prijedloga zakona kojim bi se reguliralo gdje liječnici mogu otvoriti praksu, kako bi se spriječilo stvaranje "medicinskih pustinja".

U Bugarskoj jedna od pet medicinskih sestara radi u glavnom gradu Sofiji.

Iako je u Hrvatskoj broj liječnika po 1.000 stanovnika blizu europskog prosjeka, njihova je raspodjela neravnomjerna, s izraženim manjkom u ruralnim područjima i na otocima.

Portugal ima omjer od 5,6 liječnika, no ta brojka uključuje sve registrirane liječnike, bez obzira na to obavljaju li praksu, što može iskriviti usporedbu. Ruralne i unutarnje regije imaju veće poteškoće u privlačenju i zadržavanju zdravstvenih radnika, što dovodi do nejednakosti u pristupu skrbi.

Migracije liječnika i medicinskih sestara

Niske plaće, loši radni uvjeti i ograničene mogućnosti profesionalnog razvoja tjeraju liječnike i medicinske sestre da posao potraže u inozemstvu.

Između 2019. i 2024. više od 6.000 liječnika napustilo je portugalski Nacionalni zdravstveni sustav, što je pogoršalo nedostatak ljudskih resursa, osobito u kritičnim područjima poput porodilišta i pedijatrije. Mnogi se odlučuju za prelazak u privatni sektor ili odlazak u inozemstvo u potrazi za boljim uvjetima rada i plaćom.

Bosna i Hercegovina već godinama bilježi kontinuiran odljev zdravstvenih radnika. Prema procjenama entitetskih zavoda za javno zdravstvo i međunarodnih organizacija, u posljednjih deset godina zemlju je napustilo više od 4.000 medicinskih sestara i tehničara te gotovo 2.000 liječnika.

Zdravstveni djelatnici u Bugarskoj u svibnju su zatražili povećanje plaća za 150 posto. Predsjednica sindikata Maja Ilieva izjavila je da su plaće medicinskih sestara niže od onih u supermarketima, što ovu profesiju čini neprivlačnom.

Hrvatska je također suočena s masovnim odljevom liječnika i medicinskih sestara prema bolje plaćenim poslovima u inozemstvu. Prema podacima Hrvatske liječničke komore iz prošle godine, u deset godina otkako je Hrvatska 1. srpnja 2013. pristupila EU-u, zemlju je napustilo ukupno 1.214 liječnika od nešto više od 16.000. Prema procjenama iz 2024., nedostaje oko 4.000 medicinskih sestara. Najveći broj otišao je u Njemačku, Austriju, Irsku i Švedsku. Nakon značajnog povećanja plaća, ovaj se trend ipak usporio.

Slovenija također bilježi odljev zdravstvenih radnika u druge zemlje. Prema procjenama Komore medicinskih sestara za 2022. godinu, nedostaje 20 do 25 posto medicinskih sestara u bolnicama i primarnoj zaštiti. Nedostaje i liječnika, osoblja u domovima za starije te farmaceuta. Slovenija je dosad popunjavala manjak zdravstvenih radnika zapošljavanjem kadra iz zemalja bivše Jugoslavije, no dostupnost tog izvora sve je manje.

Njemačka je, s druge strane, glavna odredišna zemlja za migraciju zdravstvenih radnika. Prema službenim podacima, oko 20 posto njegovatelja u bolnicama, domovima za starije i mobilnim službama njege dolazi iz inozemstva.

Je li novac dovoljan za rješenje problema?

Program EU4Health, prvotno uspostavljen kao odgovor na pandemiju covida-19, pruža financijsku potporu zdravstvenom sektoru. U višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.-2027. za jačanje zdravstvenih sustava osigurano je 4,4 milijarde eura. Iako su sredstva uglavnom namijenjena jačanju otpornosti na zdravstvene prijetnje, borbi protiv raka i provedbi farmaceutske strategije, neke su ih zemlje usmjerile i na zdravstvene radnike.

Kandidatkinja za članstvo u EU-u, Bosna i Hercegovina, pridružila se programu u srpnju 2024. godine, što je prvi put da zemlja dobiva pristup EU sredstvima namijenjenima jačanju otpornosti zdravstvenog sustava, njegovoj digitalizaciji i dodatnoj edukaciji zdravstvenih djelatnika. Iako su to početni koraci, očekuje se da će dostupna sredstva pridonijeti modernizaciji opreme, poboljšanju radnih uvjeta i uvođenju programa profesionalnog usavršavanja.

Slovenija je djelomično koristila sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za rješavanje problema nedostatka radne snage u zdravstvu, budući da plan predviđa konkretna ulaganja u jačanje kompetencija zdravstvenih radnika radi osiguranja kvalitete usluge i digitalne transformacije zdravstvenog sustava.

Mnoge mjere za rješavanje nedostatka kadra u zdravstvu i dugotrajnoj skrbi fokusiraju se na plaće i radne uvjete, naveo je Eurofound u svom izvješću iz 2023. Iako su inicijative za rješavanje problema niskih plaća u nekim srednjoeuropskim i istočnoeuropskim zemljama, poput Hrvatske, pomogle usporiti odlazak radnika u inozemstvo, fokusiranje isključivo na plaće često nije dovoljno. Loši radni uvjeti otežavaju zapošljavanje.

- Moramo se suočiti s gubitkom povjerenja u javni zdravstveni sustav i posljedičnim teškoćama u zapošljavanju stručnjaka, pri čemu se približavamo vrhuncu mirovinskog vala, osobito kod nekih profila - istaknuo je nedavno talijanski ministar zdravstva Orazio Schillaci.

Izvješće Eurofounda preporučuje razmatranje i drugih faktora koji utječu na kvalitetu života i čine posao privlačnijim, poput obrazovne infrastrukture, veće autonomije u rasporedu rada, pristupa edukaciji i mogućnosti napredovanja, kao i smislenijeg rada.

Iako se ovi napori uglavnom usmjeravaju na profesionalnu skrb, važan je i aspekt neformalne skrbi, koji će s porastom starije populacije u Europi postajati sve značajniji. Već sada potrebe za skrbi nisu zadovoljene kod mnogih osoba. Sve više starijih bit će potrebno zbrinuti u domovima za starije, vlastitim domovima ili domovima članova obitelji. Taj teret skrbi često pada na obitelj.

Prema Bruegelovom think tanku, žene će biti najviše pogođene ako se ne poduzmu mjere za pripremu sustava dugotrajne skrbi na nadolazeći porast potražnje, budući da su žene te koje u najvećoj mjeri pružaju skrb, i formalnu i neformalnu. Žene češće smanjuju radno vrijeme zbog neplaćenih obveza skrbi kod kuće. U cijeloj EU više od tri četvrtine profesionalnih medicinskih sestara čine žene.

(FENA) Z. P.