Početni događaj okupio je medijske lidere, vladine zvaničnike, akademike, influensere i druge ličnosti iz cijele industrije i šire oko teme 'Odlučno vodstvo u sve složenijem medijskom okruženju'.

Unaprijeđujući ključne teme Bijele knjige, tj. promjenu ponašanja publike, ulogu tehnologije, sportsko i ekološko novinarstvo i još mnogo toga, događaj je sazvao panel diskusiju koja se fokusirala na ulogu ovih tema u kenijskom i širem afričkom medijskom okruženju.

U dinamičnoj panel diskusiji učestvovali su Mohamed Jalal Alrayssi, generalni direktor WAM-a; Ochieng Rapuro, glavni urednik u Standard Media Group; Kanika Saigal, poslovna urednica u Africa Report, i Joseph Odindo, viši predavač na Aga Khan školi za medije, Univerzitetskoj diplomskoj školi za medije i komunikacije. Razgovor je vodila Davina Leonard, pisac, glumac i filmski producent iz Najrobija.

Stimulirajuća diskusija se bavila najhitnijim pitanjima s kojima se suočavaju mediji u Keniji i šire, s posebnim fokusom na izazove i mogućnosti koje predstavlja tehnologija – u svim njenim oblicima.

Joseph Odindo je naglasio važnost digitalne pismenosti prilikom obučavanja mlađih novinara, ističući: "Postoji potreba za revizijom univerzitetskih nastavnih planova i programa, kako bi se uskladili s novim tehnologijama".

Zaista, veliki dio razgovora bio je usredsređen na ulogu AI, a Ochieng Rapuro je tvrdio da je obuka AI alata ključna za njihovu upotrebu u regionalnom novinarstvu, rekavši: "Većina dostupnih alata AI se obučava sa materijalom izvan Afrike i izvan Kenije. Mi mora naglasiti potrebu da se AI lokalizira za našu domaću publiku."

Njegove primjedbe ponovio je Alraysi, koji je otišao dalje u argumentaciji zaštite novinara u procesu inkorporiranja novih tehnologija, naglašavajući važnost globalne saradnje: „Moramo raditi zajedno na međunarodnoj razini kako bismo donijeli zakone i propise za zaštitu naših autorskih prava kao novinari“.

Objavljivanje Bijele knjige slijedi nakon završetka drugog izdanja GMC-a u Abu Dabiju prošlog novembra. U organizaciji ADNEC grupe, sa WAM-om kao strateškim partnerom, ovaj međunarodno priznati događaj za medijsku industriju okupio je 24.000 stručnjaka i posjetitelja tokom tri dana kako bi se pozabavili najhitnijim pitanjima s kojima se suočava globalna medijska industrija.

Ključna karakteristika Globalnog medijskog kongresa je Media Future Labs, serija iskrenih i otvorenih debata za okruglim stolom koje vode oni koji oblikuju budućnost medijske industrije. Bijela knjiga je proizvod tih diskusija, koja se bavi fundamentalnim pitanjima koja se tiču budućnosti medijske industrije.

Ipak, ovo poglavlje pokazuje rastući optimizam u pogledu mogućnosti oživljavanja štampanih medija jer industrija nastoji da inovira nove pristupe koji spajaju najbolje aspekte njenog naslijeđa s očekivanjima savremene publike u pogledu kvaliteta i autentičnosti vijesti.

Osnovne teme uključivale su ulogu štampanog novinarstva, uticaj veštačke inteligencije na industriju, sve veću ulogu podataka u informisanju medijskih praksi, ekološko novinarstvo i promjenjivu prirodu sportskih medija. Rad se bavi ovim oblastima, uz četiri stručna uvida medijskih praktičara i analitičara iz cijelog svijeta.

Generalni direktor WAM-a je rekao: „Medijska industrija prolazi kroz brze promjene – promjene koje zahtijevaju odlučno vodstvo. U ovoj Bijeloj knjizi istražujemo one odluke koje medijski lideri moraju donijeti – na primjer da li će uključiti AI u svoje operacije ili ne – odluke koje neminovno mogu imati duboke posledice. Ono što je jasno, kako sa današnjeg panela tako i iz diskusija na Globalnom medijskom kongresu – jeste da se mediji u osnovi nadaju budućnosti. Naravno, pred nama su izazovi, ali to je duboko ohrabrujuće da vidimo koliko su medijski lideri strastveni u stvaranju održive medijske industrije budućnosti, u Keniji i šire“.

Osam poglavlja Bijele knjige su sljedeći:

Prvo: "AI u medijima: Morska promjena ili još jedan val u plimi inovacija?" istraživao ulogu umjetne inteligencije u redakcijama. Naglašava se sposobnost umjetne inteligencije da zaustavi spori pad tradicionalnih medija, uprkos postojećim egzistencijalnim rizicima. Takođe se bavio rastućom zabrinutošću oko gubitka posla i sposobnošću veštačke inteligencije da podrži manje novinske organizacije da rastu i inspirišu veću raznolikost vesti.

Drugo: "Oživljavanje štampanog novinarstva?" bavio se fenomenom "umora od vijesti" ili "zamora medija" jer predstavlja egzistencijalni rizik za štampano novinarstvo zbog pretjerane izloženosti sadržaju vijesti, posebno kontroverznim temama. Naglasio je rizike koji ovaj fenomen predstavlja za novinarstvo, kao što je povećanje apatije prema pokrenutim pitanjima, slabljenje povjerenja u medijske institucije i sve veće poteškoće u razlikovanju činjenica od obmanjujućih informacija.

Ipak, ovo poglavlje pokazuje rastući optimizam u pogledu mogućnosti oživljavanja štampanih medija jer industrija nastoji da inovira nove pristupe koji spajaju najbolje aspekte njenog naslijeđa s očekivanjima savremene publike u pogledu kvaliteta i autentičnosti vijesti.

Treće: "Novi način razumijevanja publike" tvrdi da je svijet svjedok brzo promjenjivih karakteristika potrošača vijesti, s radikalnim pomakom na sadržaje zasnovane na videu kao što su TikTok i YouTube. Ovo postavlja nove izazove za medijsku industriju, a istovremeno otvara široke izglede za inoviranje novih načina interakcije s publikom.

Četvrto: „Iskoristiti snagu ženskog sporta na terenu i van njega“ ispitao je sve veći značaj digitalnih platformi i njihov uticaj na rad ženskih sportskih novinara. Tradicionalne barijere za marginalizirane pojedince, posebno žene, polako erodiraju, što rezultira pozitivnim ishodima kao što su povećanje prihoda u ženskom sportu i gledanosti, kao i opći interes za postignuća žena u sportu.

Zaključeno je da postoji prava prilika za sportske novinarke da se fokusiraju na rješenja i alate koji mogu poboljšati odnos između sportistkinja i publike.

Peto: "Uloga tehnologije u poticanju angažmana publike u sportu" naglasila je transformativni uticaj tehnologije na moderno sportsko izvještavanje.

Ove nove tehnologije donijele su značajne transformacije u modernom sportskom novinarstvu. Analitika, analiza podataka i želja da se detaljno ispita svaki detalj postali su sastavni dijelovi suvremenog sportskog izvještavanja. Predviđa se da će tehnologija u budućnosti igrati sve značajniju ulogu u sportskim događajima i da će se granice između tehnologije i događaja iz stvarnog života početi brisati.

Ovo poglavlje istražuje strategije za integraciju novih tehnologija u sportsko novinarstvo kako bi se efikasno zadovoljila različita publika. Osim toga, bavio se etičkim razmatranjima koja okružuju evoluirajući odnos između tehnologije i novinarstva.

Šesto: „AI i medijska pismenost: Nove granice dezinformacija“ je istakla dubok uticaj alata poput „ChatGPT“ na medijski pejzaž. Dok umjetna inteligencija nudi prednosti, ona također uvodi izazove, posebno u borbi protiv dezinformacija.

Za lidere industrije ovo predstavlja još jedan signal važnosti medijske pismenosti, kako u medijskom sektoru, tako i šire u javnom prostoru. Od vitalnog je značaja nego ikad da novinari budu opremljeni alatima i procesima kritičkog razmišljanja kako bi secirali, procijenili i razumjeli masovne tokove informacija, ali i širu javnost s obzirom na mnoštvo izvora na koje se prosječni potrošač vijesti poziva svaki dan.

Sedmo: "Ekološko novinarstvo: Premošćivanje podjela između čitalaca i pitanja" raspravljalo je o ključnoj ulozi ekološkog novinarstva u rješavanju utjecaja klimatskih promjena. Uprkos širokoj pokrivenosti, angažovanje publike ostaje izazov, posebno van kriznih situacija.

Ovaj odeljak naglašava odgovornost novinara da efikasno prenesu složene naučne informacije i promovišu brigu o životnoj sredini. Pozvao je medijske subjekte da ponovo angažuju publiku pojednostavljivanjem naučnih koncepata i rasvjetljavanjem praktičnih rješenja za ekološke izazove.

Osmo: „Data novinarstvo: moćno oruđe – u pravim rukama“ ispitalo je sve veći značaj podataka u proizvodnji vijesti. Naglasio je izazove s kojima se novinari suočavaju u prevođenju sirovih podataka u uvjerljive priče uz zadržavanje tačnosti i nepristrasnosti.

Ovo poglavlje naglašava važnost odgovornog prevođenja i tumačenja podataka, upozoravajući na korištenje nepouzdanih ili pristrasnih podataka. Također se bavio kontroverzama oko data novinarstva i medijskog predstavljanja.

(FENA) F. F.