Kultura     | 19.03.2023. 10:40 |

Andrle: Problem za Jevreje ustavna diskriminacija i neimplementacija presuda Europskog suda (VIDEO)

FENA Nermina Omerbegović, Foto: Harun Muminović

SARAJEVO, 19. marta (FENA) - Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo "La Benevolencija" osnovano je u januaru 1892. godine, te je najstarije društvo ove vrste u Bosni i Hercegovini. Prilikom formiranja, glavni cilj je bio stipendiranje mladih talentovanih studenata i jevrejskih učenika, te njegovanje kulture i tradicije, da bi se u periodu do početka Drugog svjetskog rata razvilo u organizaciju pod čijim su se okriljem našle gotovo sve jevrejske kulturne i humanitarne aktivnosti - rekao je u razgovoru za Fenu predsjednik Društva Vladimir Andrle, koji je prošle godine na toj poziciji zamijenio Jakoba Fincija.

Andrle podsjeća da okupacijom nacističke Njemačke i ustaškog režima rad "La Benevolencije" prestaje, te ponovo počinje raditi po oslobođenju Sarajeva 1945. Na "sugestiju" tadašnjih vlasti, društvo mijenja ime u "Sloboda". Međutim, to je bilo kratkog vijeka jer je društvu djelovanje ponovo bilo zabranjeno 1949. godine. "La Benevolencija" 1991. godine obnavlja svoj rad.

- Sve svoje aktivnosti "La Benevolencija" je nastavila tokom opsade Sarajeva, ističući se posebno u djelovanju na polju humanitarnog rada. Više od 40 posto humanitarne pomoći koje je ušlo u Sarajevo je ušlo preko "La Benevolencije", imali smo tri apoteke, dijelili oko 300 obroka dnevno Sarajlijama i Sarajkama, ali i organizovali konvoje za evakuaciju stanovništva iz opkoljenog Sarajeva - naveo je.

Sam naziv La Benevolencija na ladinu znači "Dobra volja", a predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva "La Benevolencija" Vladimir Andrle govoreći o aktivnostima Društva ističe da je njihov angažman u bosanskohercegovačkom društvu dokaz posvećenosti ciljevima: kulturi, obrazovanju i humanitarnom radu. U "La Benevolenciji" su aktivni socijalni programi za brigu o starima, programi stipendiranja, ali i tradicionalni kulturni programi.

Za ovu godinu planirano je niz raznih kulturnih manifestacija u okviru kulturnog programa "19. u 19". Također tu je i koncert svjetovne i duhovne muzike u sklopu Europskih dana jevrejske kulture, ali i niz izložbi u Galeriji "Novi Hram” i promocija knjiga. U suradnji sa "Sarajevskom zimom" organizovano je pet izložbi, koncert tradicionalne orijentalne muzike, te predstava "Posljednji han" beduinskog pozorišta.

- Sa našim prijateljima iz Međukulturnog vijeća Bosne i Hercegovine, a kojeg čine pored "La Benevolencije", BZK "Preporod", HKD "Napredak" i SPKD "Prosvjeta" radimo na promociji zajedničke kulture i promociji mira i pomirenja. U posljednjih godinu dana Međukulturno vijeće Bosne i Hercegovine je uputilo incijativu Vladi FBiH i Kantonu Sarajevo da se donese zakon o temeljnim organizacijama naroda Bosne i Hercegovine kojim bi se riješila statusna pitanja gore navedenih društava. Zakoni su na oba nivoa u proceduri. Donošenje ovog zakona bi pozitivno uticalo na rad ovih društava koja egzistiraju u Bosni i Hercegovini i koja i su dala ogroman doprinos u društvu - istaknuo je.

Andrle ističe da se nastavlja sa aktivnostima na edukativnom projektu "Antisemitizam, islamofobija i ksenofobija u javnom školskom sistemu". U sklopu ovog projekta planiran je rad sa učenicima i nastavnim osobljem na temama koje se tiču govora mržnje, svih vrsta ksenofobija, ali i načina kako se uhvatiti u koštac sa toksičnim narativima, govorom mržnje i nasiljem zasnovanim na ksenofobiji.

- Uslovi u kojima "La Benevolencija" radi nisu povoljni. Pored činjenice da naš rad ovisi isključivo od projektnih aktivnosti i donacija od lokalnih, federalnih i državnih vlasti, moram istaći da je "La Benevolencija" podstanar u Jevrejskoj opštini u Sarajevu iako Dom "La Benevolencije" postoji. Društvo je imalo stalne donatore, pa je iz tih sredstava kupljeno zemljište u sadašnjoj Ulici Miss Irbina u Sarajevu, gdje je 1914. napravljeno i otvoreno sjedište "La Benevolencije". Tokom prošlog sistema "La Benevolenciji" je zabranjen rad, te je zgrada nacionalizovana. Danas je to sjedište MUP-a Kantona Sarajevo. Rješavanje "stambenog" pitanja "La Benevolencije" bi uveliko uticalo na kvalitetniji i relaksiraniji rad Društva, te se nadam da će novoimenovana Vlada KS-a imati senzibilitet za rješavanje ovog problema - podvukao je.

Govoreći o činjenici da su Jevreji u Bosni i Hercegovini kad je riječ o jeziku prilično asmilirani, jer je sve manje, skoro da i nema govornika ni jevrejsko-španskog a ni ladino jezika, Andrle kaže da danas postoji tek jedna ili dvije osobe koje govore aktivno jevrejsko – španski jezik.

- Imali smo razgovore sa Muzejom Sarajeva da se uputi incijativa da se ovaj jezik stavi na listu nematerijalne kulturne baštine Kantona Sarajeva. Još uvijek čekamo zaključke te inicijative. Jevrejsko - španski jezik se dosta proučava na akademskom nivou na raznim univerzitetima i to predstavlja dobar način očuvanja jezika. Iako skoro da nema aktivnih govornika, jevrejsko - španski jezik ne može nestati. On se čuva kroz sefardsku muziku, molitve, priče i poslovice koje su prisutne u svakodnevnicama bosanskohercegovačkih Jevreja - mišljenja je on.

Govoreći o očuvanju Jevrejske kulture u BiH, Andrle ističe da je ona dio bosanskohercegovačkog mozaika, te se kao takva uspješno njeguje.

Problem sa kojim se susreću brojni, između ostalog i nacionalna društva i vjerske zajednice, je nepostojanje zakona o restituciji, a predsjednik "La Benevolencije" smatra da je pitanje povrata imovine pitanje o kojem se treba početi razgovarati.

- Do sada nije bilo značajnijih razgovora oko ovog pitanja, te mislim da ih neće biti ni u skorijoj budućnosti. Imovina koja bi bila predmet restitucije je značajna jer je ona masovno bila nacionalizovana tokom prošlog režima. Ne samo imovina nacionalnih društava i vjerskih zajednica, nego i privatna imovina. Bosna i Hercegovina je jedina država u regionu koja nije usvojila zakon o restituciji i to je kamen spoticanja našeg puta za EU - smatra on.

Hodočašće na grob Rav. Mojsija Moše Danona te Sarajevski Purim upisani su na Listu nematerijalne kulturne baštine Kantona Sarajevo koju je sastavila radna grupa formirana na prijedlog UNESCO kancelarije u Sarajevu i Ministarstva kulture i sporta KS, a u suradnji sa JU Muzej Sarajeva.

Sarajevski Purim predstavlja pravu bosanskohercegovačku priču. To je događaj koji se desio u oktobru 1819. godine kada je spašeno deset najuglednijih sarajevskih Jevreja. Njih je sultanov namjesnik, bosanski valija Ruždi-paša bacio u tamnicu, osudio na smrt i tražio visoki otkup koji Jevreji nisu mogli sakupiti. Ovaj događaj je uzbudio cijelo stanovništvo tadašnjeg Sarajeva koje se pobunilo protiv Ruždi-paše. Oko 3.000 naoružanih Sarajlija otišlo je pred vezirov konak da traže oslobađanje nevinih zatvorenika, što su na kraju i uspjeli - navodi Andrle.

On podsjeća da je jedan od zatvorenika bio Rav. Moše Danon koji predstavlja jednu od najznačajnih ličnosti bosanskohercegovačkim Jevrejima. On je bio duhovni vođa Jevreja u tom periodu, a preminuo je u naselju Krajšina na ulazu u grad Stolac, na svom putu u Jerusalem gdje je i pokopan.

- Svake godine u junu Jevrejska opština u Sarajevu organizuje tradicionalno hodočašće na grob pravednika Rav. Moše Danona. Ovo hodočašće predstavlja jedan od najznačajnijih segmenata naše kulture - podvukao je.

Jevrejsko groblje u Sarajevu je drugo najveće jevrejsko groblje u Evropi. Također je i nacionalni spomenik BiH. Govoreći o stanju u kojem se danas groblje nalazi, Andrle kaže da je tokom opsade Sarajeva Jevrejsko groblje bilo prva linija te da je značajno oštećeno ratnim dejstvima. U nekoliko navrata je u manjoj mjeri sanirano, međutim godine nebrige za ovaj nacionalni spomenik su doprinijele da groblje sve više propada.

Govoreći o poziciji koju bh. Jevreji imaju danas, kao i saradnji sa sličnim institucijama, Andrle ističe dobre odnose sa svim kulturnim društvima naroda Bosne i Hercegovine i crkvama i vjerskim zajednicama.

- Zajednički djelujemo u Međukulturnom vijeću i Međureligijskom vijeću BiH uz uzajamno poštovanje. Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih država u Europi sa niskom stopom antisemitizma, ali u posljednje vrijeme je primjetna tendencija porasta. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda PSBiH su usvojili pravno neobavezujuću Radnu definiciju antisemitizma što je potez hvale vrijedan. Veliki problem za Jevreje kao manjinski narod jeste ustavna diskriminacija i neimplementacija presuda Europskog suda za ljudska prava. Implementacija ovih presuda bi značila da svi građani Bosne i Hercegovine mogu ostvariti jednaka prava gdje god da se nalazili. Ovo je svakako još jedan kamen spoticanja našeg napretka i buduće izmjene izbornog zakona moraju obuhvatiti sve građane Bosne i Hercegovine - podvukao je u razgovoru za Fenu predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva "La Benevolencija" Vladimir Andrle.

Preuzmite VIDEO

(FENA) M. L.

Vezane vijesti

Prazničnom Seder večerom Jevreji započinju slavlje Pasaha

Obilježeno 130 godina od osnivanja 'La Benevolencija'

Promo

Otvorena nova poslovnica Addiko Bank Sarajevo u centralnom dijelu grada

M:tel: Bez prekida u komunikaciji i za vrijeme kolapsa elektroenergetskog sustava

Konferencija Connecto 2024. u Intera Tehnološkom parku u Mostaru