Proširenje je jedna od politika EU od najvećeg strateškog značaja, kojom se učvršćuju mir, stabilnost i prosperitet širom evropskog kontinenta. Dosljedno se oslanjajući na načelo ostvarenih rezultata, vjerodostojna politika proširenja sve više predstavlja ulaganje u kolektivnu sigurnost Evrope.

Ovogodišnji Paket pokazuje da istrajnost u provedbi reformi donosi konkretan napredak na putu ka članstvu u EU, što potvrđuju primjeri Crne Gore, Albanije, Moldavije i Ukrajine.

Ove četiri zemlje su ostvarile napredak u pristupnim pregovorima, uz otvaranje klastera i privremeno zatvaranje poglavlja do sada nezabilježenom brzinom. Komisija je ove godine predstavila finansijski paket za pristupanje Crne Gore, a rad na ugovoru o pristupanju uveliko traje. Nadovezujući se na taj rad, i kako je najavila predsjednica von der Leyen u svom govoru o stanju Unije 2026. godine, Komisija danas predstavlja indikativne mape puta za navedene četiri zemlje koje su najviše odmakle u pregovaračkom procesu, utvrđujući konkretne korake i ciljeve za narednu godinu.

- Značajan napredak koji su pojedine zemlje kandidati postigle tokom prošle godine omogućava nam da obećanje o proširenju pretočimo u stvarnost. Sada predlažemo set indikativnih mapa puta za zemlje koje su najviše napredovale u pregovorima – Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju. To je jasan put za narednu godinu i čvrsto uporište za predstojeće pregovore. Korak po korak, gradimo potpuniju i jaču Uniju - kazala je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.

Izvještaji pokazuju da dinamika reformi, naročito u oblastima demokratije, vladavine prava i osnovnih prava, kao i političke odluke u domenu sigurnosti i odbrane, kao i napredak ka ekonomskoj konvergenciji, direktno oblikuje brzinu procesa pristupanja za svakog partnera.

Reforme, investicije i postepena integracija partnera u procesu proširenja već jačaju kapacitete Unije za zaštitu svojih interesa, smanjenje ranjivosti i stvaranje novih prilika. Kako bi se ove koristi maksimizirale uoči pristupanja, Komisija danas predstavlja i zajednički okvir za postepenu integraciju s ciljem daljeg produbljivanja integracije u strateškim sektorima, kao što su energetika, saobraćaj, digitalni sektor i odbrana, čime će se postepena integracija učiniti strukturiranijom i usklađenijom.

Kako partneri u procesu proširenja napreduju na svom reformskom putu, EU mora biti spremna da ih dočeka i prati tempo njihovog napretka. Nedavnim saopštenjem „Priprema za širu Uniju“, Komisija je stvorila osnovu da veća Unija ujedno bude jača, otpornija i efikasnija.

Crna Gora je ostvarila izuzetan napredak na svom evropskom putu, pri čemu je do danas privremeno zatvorila 21 poglavlje. Ukoliko države članice daju saglasnost, Crna Gora bi mogla privremeno zatvoriti preostala poglavlja do kraja ove godine. Tekući rad na ugovoru o pristupanju Crne Gore, zajedno s usvajanjem Zaključaka Vijeća o finansijskom paketu za pristupanje ove zemlje EU, potvrđuje da je Crna Gora blizu završne faze svog pristupnog procesa. Kontinuirani reformski napori i širok politički konsenzus ostaju ključni za evropsku budućnost ove zemlje.

Albanija nastavlja ostvarivati napredak ka članstvu u EU. Tokom izvještajnog perioda otvorila je posljednji preostali klaster i ispunila privremena mjerila za poglavlja o vladavini prava, otvorivši time put za privremeno zatvaranje četiri poglavlja. Sada je potrebno nastaviti s provođenjem reformi u svim preostalim pregovaračkim poglavljima. Ostvarenje ambicioznog, ali dostižnog cilja Albanije da do 2027. godine okonča pristupne pregovore zahtijeva održavanje reformskog zamaha i podsticanje inkluzivnog političkog dijaloga. Za održavanje tog zamaha potrebno je brzo provoditi kvalitetne reforme u skladu sa zahtjevima procesa pristupanja EU. Istovremeno, tokom izvještajnog perioda zabilježena je najveća mobilizacija građana u zemlji od njene demokratske tranzicije. Pristupanje EU podrazumijeva angažman cijelog društva i zahtijeva konstruktivan dijalog.

Moldavija je nastavila stabilan napredak na svom evropskom putu, te je otvorila četiri klastera u protekloj godini. Procjena Komisije ostaje da Moldavija ispunjava uslove potrebne za otvaranje svih preostalih klastera. Moldavija je intenzivirala usklađivanje svog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a u svim poglavljima i ostvarila dalji napredak u ključnim reformama vladavine prava. Također je postigla vrlo značajan napredak ka ispunjavanju privremenih mjerila u okviru klastera osnovnih pitanja. Sada je važno da Moldavija nastavi održavati trenutni tempo reformi kako bi joj se omogućilo ostvarivanje ambicioznog, ali dostižnog cilja zatvaranja pristupnih pregovora početkom 2028. godine.

Ukrajina ostaje posvećena svom putu pristupanja EU uprkos izazovima uzrokovanim ruskim agresorskim ratom, otvorivši četiri klastera tokom protekle godine. Procjena Komisije ostaje da je Ukrajina ispunila uslove potrebne za otvaranje svih preostalih klastera. Ukrajina je nastavila napredovati u ključnim sektorskim reformama. Njen institucionalni okvir za borbu protiv korupcije i dalje je efikasan, pri čemu specijalizovane institucije za borbu protiv korupcije u cjelini nastavljaju raditi nezavisno i efikasno. Fokus bi sada trebao biti na ispunjavanju privremenih mjerila u oblasti vladavine prava, kao i na realizaciji mapa puta koje se odnose na vladavinu prava, funkcionisanje demokratskih institucija i reformu javne uprave, te akcionog plana za nacionalne manjine. Važno je da Ukrajina nastavi ubrzavati tempo reformi kako bi se dovela u poziciju da ispuni svoj ambiciozni cilj zatvaranja pristupnih pregovora do kraja 2028. godine.

Srbija nije ostvarila suštinski napredak u pristupnim pregovorima. Izvještajni period obilježila je sve veća polarizacija u društvu, uključujući i predizborni kontekst. Iako je Srbija napredovala u radu na usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a i tehničkim standardima, negativni trendovi u oblastima koje čine temelj pristupnog procesa bili su u suprotnosti s deklarisanim ciljem vlasti da Srbija pristupi EU, kao i s vrijednostima na kojima se zasniva evropski put Srbije. Usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP) EU je ostala na niskom nivou. Srbija također treba provesti sve obaveze koje proizilaze iz Dijaloga pod okriljem EU, koji ostaje sastavni dio njene evropske perspektive. Nedavni parlamentarni izbori u Srbiji dali su novoizabranoj vladi snažan mandat za provođenje reformi. Napredak na evropskom putu zavisit će od napora nove vlade da preokrene negativne trendove i stavi prioritet na temeljna pitanja, uključujući demokratske kriterije, pravosuđe i osnovna prava. Biće potrebno obnoviti demokratski dijalog zasnovan na međusobnom uvažavanju, jasno i nedvosmisleno potvrditi opredijeljenost za vrijednosti EU, uključujući usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, te intenzivirati napore u pravcu pomirenja, dobrosusjedskih odnosa i normalizacije.

Sjeverna Makedonija je nastavila rad na ispunjavanju mjerila za otvaranje klastera koji se odnosi na temeljna pitanja. To uključuje usvajanje mape puta za reformu javne uprave i nastavak rada na mapi puta za vladavinu prava, zajedno s pratećim akcionim planom za manjine. Sjeverna Makedonija tek treba usvojiti neophodne ustavne amandmane, na šta se ranije obavezala. Potrebni su dodatni napori za jačanje vladavine prava. Zemlja je ostvarila značajan napredak u provođenju reformi u okviru svoje Reformske agende, što je čini jednim od najuspješnijih učesnika u okviru Instrumenta za reforme i rast. Intenziviranje napora na usvajanju neophodnih ustavnih izmjena i ispunjavanju mjerila za otvaranje pregovora i dalje su od ključnog značaja za napredovanje u pristupnom procesu.

Bosna i Hercegovina je nastavila javno iskazivati svoju opredijeljenost za evropske integracije kao strateški cilj, dok se istovremeno sve više udaljavala od svog evropskog puta. Uoči općih izbora intenzivirane su političke predstave za javnost, retorika podjela i narativi protiv EU-a. Nakon izbora, Bosna i Hercegovina bi trebala hitno pristupiti uspostavljanju svih izvršnih i zakonodavnih organa vlasti i ponovo pokazati opredijeljenost za provođenje reformi na svom evropskom putu. Bosna i Hercegovina također treba hitno preduzeti neophodne korake kako bi u potpunosti iskoristila mogućnosti Reformske agende usvojene u okviru Instrumenta za reforme i rast.

Kosovo je bilježi zastoj u procesu reformi povezanih s EU, usljed dugotrajne institucionalne krize, koja je ublažena političkim dogovorom o izboru predsjednika. Iako je ostvaren određeni napredak u oblasti teškog i organizovanog kriminala, te puna usklađenost sa ZVSP-om, primijećena su zabrinjavajuća kretanja u pogledu funkcionisanja pravosuđa i poštovanja osnovnih prava. Nakon prenosa lokalne uprave na sjeveru Kosova, Komisija je ukinula mjere prema Kosovu, ponovo se uključila kroz Dijalog u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja i nastavila pružanje finansijske pomoći. Iako podrška evropskom putu ostaje snažna, Kosovo treba intenzivirati reformski proces i provesti sve obaveze koje proizilaze iz Dijaloga pod okriljem EU, koji ostaje sastavni dio evropske perspektive Kosova. Komisija je spremna pripremiti Mišljenje o zahtjevu Kosova za članstvo ukoliko to od nje zatraži Vijeće.

Turska ostaje zemlja kandidat i ključni partner za EU. EU je nastavila unapređivati odnose s Turskom na postepen, proporcionalan i reverzibilan način, sarađujući u oblastima od zajedničkog interesa. Međutim, pravne radnje pokrenute protiv izabranih zvaničnika, opozicionih ličnosti i civilnog društva su se intenzivirale, izazivajući sve veću zabrinutost u pogledu turskog poštivanje osnovnih demokratskih principa. Jaz između deklarisanog cilja Turske o pristupanju EU i njenog nazadovanja u pogledu osnovnih političkih kriterija za pristupanje EU dodatno je produbljen. Temeljni faktori koji su 2018. godine doveli do zastoja u pristupnim pregovorima i dalje nisu riješeni.

Proces pristupanja Gruzije Evropskoj uniji de facto je zaustavljen, a ocjena Komisije da je Gruzija samo formalno kandidat i dalje ostaje na snazi. Gruzija i dalje ne ispunjava devet koraka navedenih u preporuci Komisije za status kandidata, budući da je vladajuća stranka nastavila podrivati demokratske principe, vladavinu prava, osnovna prava i prostor za djelovanje civilnog društva, omogućavajući pritom dalje zarobljavanje države. Ukoliko gruzijske vlasti ne promijene kurs i ponovo se ne posvete temeljnim načelima na kojima počiva pristupanje EU, Gruzija će nastaviti propuštati pogodnosti koje joj pružaju status kandidata i pretpristupni proces. Dugogodišnja podrška EU nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Gruzije ostaje nepromijenjena, kao i njena podrška evropskim težnjama gruzijskog naroda.

U svjetlu napretka koji su ostvarile Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, Komisija je danas predstavila indikativne mape puta s konkretnim mjerilima i ciljevima za narednu godinu. Oslanjajući se na dosadašnja iskustva, naročito iz proširenja 2004. i 2013. godine, one će pomoći u organizovanju narednih faza pripreme na strukturiraniji i transparentniji način, pružajući podršku radu kako zemalja kandidata, tako i institucija EU i država članica. Komisija može prilagođavati mape puta u zavisnosti od napretka u ispunjavanju traženih uslova, te će ih redovno ažurirati na osnovu ostvarenih rezultata. Komisija je spremna predložiti slične mape puta i za druge zemlje kandidate čim dostignu sličan nivo napretka, tempa i angažmana u pristupnim pregovorima.

Nedavno saopštenje Komisije "Priprema za širu Uniju" naglašava potrebu za jačanjem postepene integracije pristupnih partnera kako napreduju na svom evropskom putu. U tu svrhu, Komisija je danas predstavila mapiranje postojećih instrumenata koji pružaju osnovu za utvrđivanje mogućnosti za jaču integraciju u strateškim sektorima, uključujući energetiku, transport, digitalni sektor i odbranu. Pod određenim uslovima, pojačana postepena integracija dodatno će podstaći rast, konkurentnost i sigurnost, ostajući pri tome sastavni dio procesa pristupanja. Cilj mapiranja je osigurati veću koherentnost, predvidivost i reverzibilnost, omogućavajući strukturiraniju integraciju koja donosi jasne koristi partnerima u proširenju i Evropskoj uniji. 

Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o narednim koracima u procesu proširenja.

Postepena integracija omogućava zemljama u procesu proširenja da se pripreme za članstvo kroz ranije učešće u politikama EU. Partneri mogu ostvariti koristi od šireg pristupa programima i agencijama EU, boljoj povezanosti, kao i učestvovati u stručnim grupama i odborima čak i prije formalnog pristupanja. Pored toga, inicijative kao što su Plan rasta za Zapadni Balkan vrijedan 6 milijardi eura, Plan rasta za Moldaviju vrijedan 1,9 milijardi eura i Instrument za Ukrajinu vrijedan 50 milijardi eura, omogućavaju širu integraciju u jedinstveno tržište i uspostavljaju jaču vezu s EU, primjerice kroz postepenu integraciju i učešće u SEPA mehanizmu plaćanja i režimu "Roamig kao kod kuće" (Roam Like at Home).

Svako proširenje je učinilo našu Uniju jačom. Kada se deset zemalja pridružilo Evropskoj uniji 2004. godine, bilo je to najveće proširenje u historiji Unije. U dvije decenije nakon toga, nove članice su zabilježile udvostručenje životnog standarda, pad nezaposlenosti za skoro polovinu, porast očekivanog životnog vijeka sa 75 na 79 godina, oštar pad siromaštva i socijalne isključenosti, te otvaranje 6 miliona novih radnih mjesta. Za postojeće članice, trgovina se od tada uvećala više od pet puta, dok je također otvoreno 20 miliona radnih mjesta. Za EU u cjelini, jedinstveno tržište je tada dobilo 74 miliona novih potrošača, a ekonomija EU je porasla za 27% uprkos globalnim krizama, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

(FENA) E. F.