Organizator samita Driton Dalipi izjavio je da je cilj događaja pretvoriti projekte u konkretne inicijative i uspostaviti partnerstva između javnih institucija, kompanija koje ih mogu realizirati i finansijskih institucija koje ih mogu podržati.

- Ozbiljni investitori upravo tako posmatraju ovu regiju. Pojedinačno, naša tržišta su mala i globalnom izvođaču radova ili razvojnoj banci teško je opravdati troškove ulaska na tržište zbog nekoliko projekata u jednoj zemlji. Kada se povežu Kosovo, Albanija i Sjeverna Makedonija, dobija se znatno veći skup projekata, zajednički koridori i jedinstvena logika. Od investitora ne tražimo da otkrivaju tri mala tržišta, nego im nudimo jedno regionalno tržište s tri ulazne tačke. Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Bugarska mogle bi se pridružiti budućim izdanjima samita - kazao je Dalipi.

U intervjuu za Kosovapress naglasio je da Balkan samit treba služiti kao platforma za postizanje konkretnih dogovora, kroz prepoznavanje projekata spremnih za realizaciju, onih kojima je potrebna dodatna priprema te partnera koji mogu omogućiti njihov daljnji razvoj.

- Balkan samit osmišljen je kao platforma za postizanje dogovora, a ne samo za govore. Okupljamo ministarstva i javne institucije koje su nosioci projekata, kompanije koje ih mogu graditi i njima upravljati te finansijske institucije koje ih mogu finansirati. Želimo da svaka sesija pruži odgovor na jednostavna pitanja: Šta je spremno? Šta još treba pripremiti? I ko to može pomjeriti u sljedeću fazu? - rekao je Dalipi.

Dodao je da bi svaka sesija trebala pomoći u utvrđivanju narednih koraka za projekte i razjasniti koji su od njih spremni za ulaganja.

Govoreći o sektorima obuhvaćenim samitom, Dalipi je istakao da su povezani razvoj transporta, energetike, vodoprivrede i digitalne infrastrukture, jer ulaganja u jednoj oblasti često zavise od razvoja drugih.

- Širina obuhvata je namjerna. Transport, energija, voda i digitalna infrastruktura ne postoje odvojeno. Podatkovnom centru potrebna je električna energija, za energiju su potrebne mrežne veze, a industriji su potrebni putevi, željeznice i kvalificirani radnici. Kada zajedno posmatrate transport, okoliš i vodu, energetiku i podatkovne centre za vještačku inteligenciju, turističku industriju, digitalne usluge i poljoprivredno-prehrambeni sektor, vidite kako jedno ulaganje jača opravdanost drugog. Tu se krije regionalna vrijednost - naglasio je Dalipi.

Smatra da povezanim pristupom ovim sektorima mogu biti otvorene veće investicijske mogućnosti u cijeloj regiji.

Dalipi je ukazao i na značaj prisustva međunarodnih razvojnih finansijskih institucija, među kojima su Grupacija Svjetske banke, Američka korporacija za finansiranje međunarodnog razvoja (DFC), Njemačka razvojna banka (KfW) i Francuska razvojna agencija (AFD).

- One su ključne, ali moramo biti realni u očekivanjima. Institucije poput Grupacije Svjetske banke, DFC-a, KfW-a i AFD-a donose iskustvo u pripremi projekata, raspodjeli rizika i kombiniranom finansiranju. Njihovo prisustvo pomaže svima da razumiju šta neki projekt čini finansijski održivim i prihvatljivim za ulaganje. To nije obećanje da će finansirati bilo koji konkretan projekt. Finansijska održivost i dalje zavisi od dobre ekonomske opravdanosti, jasnog pravnog okvira i odgovarajuće pripreme. Upravo o tome želimo razgovarati - rekao je Dalipi.

Govoreći o iskustvu u realizaciji razvojnih projekata, naveo je da je više od dvije decenije rada s Evropskom unijom, Svjetskom bankom i Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID) utjecalo na koncept samita, posebno na njegovo razumijevanje izazova s kojima se projekti suočavaju od planiranja do realizacije.

- To utiče na sve. Dvije decenije rada na programima finansiranim donatorskim sredstvima uče vas kako projekti zaista prelaze put od ideje do realizacije i gdje dolazi do zastoja. Poznajemo način rada ministarstava, izvođača radova i finansijera. Znamo i da se kredibilitet gradi realizacijom, a ne najavama. Naše ISO certifikacije odražavaju istu disciplinu. Kvalitet, sigurnost informacija, operativna otpornost i održivost za nas nisu samo slogani, nego način rada - istakao je Dalipi.

Govoreći o nastavku inicijative, najavio je da je planirano održavanje samita u Tirani 2027. godine, a u Skoplju 2028. godine, nakon prvog izdanja u Prištini.

Prema njegovim riječima, rotacija gradova domaćina omogućit će zemljama učesnicama da preuzmu vodeću ulogu u platformi i nastave razgovore o projektima i partnerstvima pokrenutim na prethodnim izdanjima.

- Priština je domaćin prvog izdanja, ali ne i jedinog. Plan je da Tirana bude domaćin 2027, a Skoplje 2028. godine, dok bi se Crna Gora inicijativi mogla pridružiti u nekom od budućih izdanja, uz dogovor s partnerima. Rotacija svakoj zemlji omogućava da preuzme odgovornost za platformu, a investitorima osigurava kontinuitet. Odnosi uspostavljeni u Prištini trebali bi prerasti u razgovore o projektima u Tirani i potom dovesti do potpisivanja partnerstava. Naša poruka vladama u regiji je jasna: pokažite dobru volju i gradite dugoročno povjerenje aktivnim učešćem sada, znajući da će prilika da budete domaćini i vodite proces sigurno doći - rekao je Dalipi.

Dodao je da se uspjeh Balkan samita neće mjeriti brojem učesnika ili održanih panela, nego rezultatima koji budu ostvareni nakon događaja.

- Pravo mjerilo nisu broj učesnika ni broj panela, nego ono što se dogodi tri, šest ili 12 mjeseci kasnije. Koji projekti ulaze u ozbiljnu procjenu, koja se partnerstva uspostavljaju i koja ulaganja dolaze do faze realizacije. Ako samit pomogne da barem nekoliko kvalitetnih projekata pređe tu granicu, ispunit će svoju svrhu - zaključio je Dalipi.

(FENA) L. A.