Najveći broj dolazi iz Njemačke, a među zemljama porijekla su i Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Slovenija, Hrvatska, Poljska, Francuska, Norveška i Švedska.

Studijski program na engleskom jeziku pokrenut je 2018. godine, a iz Fakulteta za portal Fena EU kažu da od njegovog osnivanja bilježe stalan rast zainteresiranosti međunarodnih kandidata.

U prve četiri godine nisu uspijevali popuniti predviđenu upisnu kvotu od 30 studenata, između ostalog i zbog nedovoljne prepoznatljivosti studija izvan BiH. Međutim, nakon unapređenja organizacije i intenzivnije međunarodne promocije od 2022. godine, posljednje tri godine redovno popunjavaju planiranu kvotu.

Kao glavne prednosti koje strani studenti prepoznaju, iz Fakulteta izdvajaju nastavu u manjim grupama, neposredan kontakt s profesorima i model integrirane blok-nastave, u kojem se studenti posvećuju jednom predmetu i polažu ispit neposredno nakon završetka nastave. Poseban značaj pridaju kliničkoj obuci u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, gdje studenti imaju mogućnost praktičnog rada i neposrednog sticanja iskustva s pacijentima.

Uz obrazovne prednosti, među razlozima zbog kojih studenti biraju Mostar navode se i niži troškovi života, sigurnost, klima, geografski položaj i mogućnost upoznavanja drugačijeg kulturnog okruženja.

Koliko su takvi faktori važni pri odabiru studija, potvrđuju i iskustva stranih studenata koji su upravo u BiH pronašli priliku da ostvare profesionalne ambicije.

Jonathan Spiess iz Njemačke, student šeste godine medicine na Sveučilištu u Mostaru, za Fena EU kaže da je od djetinjstva želio postati ljekar, ali da zbog izuzetno velike konkurencije nije uspio upisati medicinu na njemačkom univerzitetu.

- Nažalost, nisam dobio mjesto na njemačkom univerzitetu jer je upis na medicinu tamo izuzetno konkurentan. Zato sam, kao i mnogi njemački studenti, počeo tražiti mogućnosti u inostranstvu i odlučio se za studijski program na engleskom jeziku - kaže Spiess.

Uz pomoć organizacije koja mu je predstavila mogućnosti studiranja medicine izvan Njemačke, upoznao se s ponudom nekoliko univerziteta, među kojima je bio i Mostar, grad za koji ranije nije čuo.

Presudan je, kaže, bio način organizacije nastave, posebno blok-sistem u kojem se ispiti polažu nakon pojedinačnih predmeta, umjesto da se svi pripremaju na kraju semestra. Privukle su ga i male studentske grupe, dok je dodatna prednost bila blizina rodbine koju ima na Braču u Hrvatskoj.

Sada, pred završetkom šestogodišnjeg studija, kvalitet obrazovanja ocjenjuje veoma pozitivno, posebno zbog praktičnog pristupa i dostupnosti profesora.

- Najveća prednost su male grupe, koje omogućavaju veoma ličan pristup. Kao student dobijate mnogo pažnje, a ako želite učiti i imate pitanja, profesori i ljekari uvijek su spremni pomoći vam i pokazati više - ističe Spiess.

Smatra da ga je kombinacija teorijske nastave i kliničke prakse dobro pripremila za izazove ljekarskog poziva, ali priznaje da studiranje u drugoj državi nosi i teškoće, posebno kada je riječ o jeziku.

Najveći izazov bila mu je komunikacija s pacijentima, naročito na početku studija. Iako nastoji naučiti lokalni jezik i pohađa jezičke kurseve, kaže da je uz zahtjevne obaveze na medicini teško dostići nivo na kojem je moguće potpuno tečno komunicirati u kliničkom okruženju.

Ipak, boravak u Mostaru omogućio mu je da mnogo bolje upozna Bosnu i Hercegovinu, njenu kulturu, historiju i način života.

Posebno ga je, kaže, iznenadila otvorenost stanovništva i činjenica da ljudi pronalaze vrijeme za porodicu, prijatelje i druženja, što mu predstavlja važan predah od zahtjevnog studija.

- Ono što sam ovdje doživio jeste mnogo topline, gostoprimstva i snage. Upoznavanje ljudi, kulture, ali i teške historije ove zemlje bilo je veoma vrijedno iskustvo i sretan sam što studiram ovdje - kaže Spiess.

Sličnu životnu priču ima i 29-godišnja Tamara Natschke iz njemačkog Aachena, koja je trenutno na petoj godini medicine u Mostaru.

Prije dolaska u BiH završila je obrazovanje za medicinsku sestru i stekla diplomu prvog ciklusa iz primijenjenih sestrinskih nauka. Rad u zdravstvenom sistemu dodatno je učvrstio njenu želju da postane doktorica, ali ju je velika konkurencija pri upisu medicine u Njemačkoj navela da obrazovanje potraži u inozemstvu.

Razmatrala je više država, a odlučila se za Mostar, između ostalog i zbog mediteranske klime i načina života.

Kao jednu od najvećih prednosti studija izdvaja mogućnost neposrednog razgovora s profesorima i ljekarima, ali i povezivanje teorijskog znanja s praktičnim radom.

Posebno važnim smatra iskustvo koje je stekla tokom kliničke prakse u Njemačkoj prošlog ljeta, kada je imala priliku provjeriti koliko je znanje stečeno u Mostaru primjenjivo u drugačijem zdravstvenom sistemu.

- Osjećala sam se dobro pripremljenom za rad u kliničkom okruženju, a ljekari s kojima sam radila dali su mi pozitivne povratne informacije o mom medicinskom znanju. To mi je pružilo dodatnu sigurnost da se znanje koje sam stekla u Mostaru može primijeniti i u drugom zdravstvenom sistemu - kaže Natschke za Fena EU.

Prilagođavanje životu u BiH, dodaje, nije uvijek bilo jednostavno. Osim zahtjevnog studija, međunarodni studenti moraju se nositi s administrativnim postupcima, reguliranjem boravka, bankarskim uslugama i svakodnevnim obavezama u sistemu koji im u početku nije poznat.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da engleski jezik nije maternji jezik većine studenata, ali ni nastavnog osoblja, zbog čega povremeno dolazi do nesporazuma koji se, prema njenim riječima, uglavnom brzo razriješe.

Uprkos tome, Mostar je s vremenom postao grad s kojim osjeća snažnu povezanost.

- Posebno sam zavoljela kulturu ispijanja kafe. Ljudi ovdje odvoje vrijeme, sjednu na kafu i provedu sat ili dva jednostavno razgovarajući i uživajući u trenutku. Svakodnevni život ima sporiji ritam i to mi zapravo nedostaje kada se vratim u Njemačku - govori Natschke.

Međutim, iako oboje studiranje i život u BiH opisuju kao pozitivno iskustvo, njihove profesionalne ambicije za sada su vezane za Njemačku.

Spiess nakon diplomiranja planira povratak u matičnu zemlju, gdje želi nastaviti medicinsku karijeru i postati specijalista ortopedske hirurgije.

- Koliko god volio biti ovdje, planiram se vratiti u Njemačku i tamo nastaviti medicinsku karijeru. Zaista sam zahvalan Mostaru i Bosni i Hercegovini što su mi pružili priliku da studiram medicinu i ostvarim svoj san da postanem ljekar - poručuje Spiess.

Povratak u Njemačku planira i Natschke, koja nakon diplomiranja namjerava proći potrebnu proceduru priznavanja kvalifikacije i nastaviti medicinsko usavršavanje. Ipak, mogućnost da u budućnosti profesionalno ostane u BiH ne isključuje.

- Mostar je postao mjesto s kojim osjećam veliku povezanost. Međutim, trenutno moje poznavanje jezika nije na nivou na kojem bih željela da bude kako bih ovdje mogla raditi kao ljekar, posebno kada je riječ o komunikaciji s pacijentima - objašnjava Natschke.

Njihova iskustva ukazuju na jednu od važnih razlika između privlačenja stranih studenata i njihovog dugoročnog zadržavanja u zemlji. Dok BiH pojedinim mladim ljudima omogućava stjecaje obrazovanja koje nisu uspjeli započeti u matičnim državama, to ne znači da će nakon diplomiranja upravo ovdje nastaviti život.

Iz Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru potvrđuju da se najveći broj njihovih stranih diplomaca vraća u matične zemlje.

- Značajan dio bivših studenata zaposlen je u Njemačkoj, Hrvatskoj, Švicarskoj i drugim evropskim državama, dok je nekolicina ostala u BiH. Jedna bivša studentica profesionalnu karijeru nastavila je u Australiji - navode iz mostarskog Sveučilišta.

Pitanje koliko BiH uspijeva zadržati strane diplomce posebno je značajno kada se uzme u obzir i postojeći zakonodavni okvir.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH za Fena EU pojašnjavaju da su, prema Zakonu o strancima, strani državljani nakon završetka visokog obrazovanja dužni napustiti zemlju, a ukoliko žele zasnovati radni odnos u BiH, moraju pokrenuti postupak za odobravanje privremenog boravka po osnovu rada.

- Za takav boravak potrebna je odgovarajuća radna dozvola koju izdaje nadležni organ u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko distriktu, pri čemu zahtjev za izdavanje radne dozvole podnosi poslodavac - pojašnjavaju.

U skladu s propisanim uvjetima, strani diplomci mogu podnijeti zahtjev za odobrenje boravka radi rada putem diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH, odnosno nakon ponovnog ulaska u zemlju po osnovu odgovarajuće vize ili bezviznog režima.

Koliko stranih studenata nakon završetka obrazovanja promijeni osnov boravka i ostane živjeti i raditi u BiH, međutim, nije poznato.

Podaci institucija i iskustva studenata pokazuju da Bosna i Hercegovina već privlači različite grupe međunarodnih studenata, od mladih iz susjednih država koji tradicionalno studiraju na njenim univerzitetima, do studenata iz zapadne Evrope i Azije koji u domaćim programima na engleskom jeziku pronalaze mogućnost stjecanja željenih kvalifikacija.

(FENA) D. J.