Konaković: Članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateški cilj BiH

Razgovor je bio posvećen vanjskoj politici, sigurnosti i zajedničkoj evropskoj budućnosti zemalja zapadnog Balkana.

Konaković je tom prilikom ponovio da članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateški cilj i jedan od ključnih vanjskopolitičkih prioriteta Bosne i Hercegovine.

U tom kontekstu osvrnuo se na aktuelna dešavanja u Srbiji i sahranu osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Posebno je ukazao na činjenicu da su visoki zvaničnici Vlade Srbije učestvovali u komemorativnim i pogrebnim aktivnostima, dok je predsjednik Aleksandar Vučić javno branio način na koji je država postupila u vezi sa Mladićevim povratkom i sahranom. Naglasio je da nije riječ o sporu između Bosne i Hercegovine i Srbije oko različitih tumačenja historije podsjećajući da je Ratko Mladić pravosnažno osuđen pred međunarodnim sudovima za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja, te da je njegova kazna doživotnog zatvora potvrđena u žalbenom postupku. Dodao je i da je Međunarodni sud pravde utvrdio da je Srbija prekršila obavezu iz Konvencije o genocidu da spriječi genocid u Srebrenici, kao i obavezu propuštanja da izruči Ratka Mladića Haškom tribunalu.

Konaković je potom naglasio da se stav Bosne i Hercegovine ne odnosi na kolektivnu krivicu srpskog naroda, s obzirom na to da je međunarodna krivična odgovornost individualna. Ocijenio je da se naša zabrinutost odnosi na političke vlasti i javne institucije koje, kako je naveo, veličaju pravosnažno osuđenog počinioca, ponižavaju žrtve i time podrivaju proces pomirenja i regionalnu stabilnost. Ocijenio je da se ovakvi postupci moraju posmatrati i u kontekstu evropskih integracija, budući da kredibilitet procesa proširenja zavisi od dosljedne primjene evropskih vrijednosti i standarda.

Konaković je podsjetio da je Bosna i Hercegovina tokom 2025. godine ostvarila potpuno usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije (ZVSP), te da je takvu usklađenost zadržala tokom 2026. godine. Istakao je da za Bosnu i Hercegovinu usklađivanje sa zajedničkim stavovima EU nije samo tehnički zahtjev procesa pristupanja, već predstavlja strateški i geopolitički izbor.

- U vrijeme kada se Evropa suočava s ratom na svom kontinentu, hibridnim prijetnjama, dezinformacijama i sve većom geopolitičkom konkurencijom, Bosna i Hercegovina je odlučila stati uz Evropsku uniju - kazao je Konaković.

Ocijenio da se proširenje Evropske unije danas ne može posmatrati samo kao tehnički proces usvajanja zakonodavstva i ispunjavanja utvrđenih kriterija, već i kao jedan od važnih geopolitičkih i sigurnosnih instrumenata EU. Ukazao je na širi evropski sigurnosni kontekst i posljedice ruske agresije na Ukrajinu, naglasivši da se sigurnost zapadnog Balkana ne može odvojiti od evropske sigurnosne arhitekture. Prema njegovim riječima, perspektiva članstva mora ostati kredibilna, predvidiva i zasnovana na dosljednoj primjeni standarda.

- Ne tražimo niže standarde niti poseban tretman. Tražimo jednake standarde, dosljednost i kredibilitet. Evropska unija treba jasno razlikovati one na zapadnom Balkanu koji rade na unapređenju evropskih integracija od onih koji podrivaju evropske vrijednosti, demokratske institucije i regionalnu stabilnost - poručio je Konaković.

Govoreći o Zajedničkoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici EU, Konaković je istakao poseban značaj postepene integracije Bosne i Hercegovine u širu evropsku sigurnosnu i odbrambenu arhitekturu. Naglasio je da EUFOR ALTHEA ostaje važan stub stabilnosti u BiH, pružajući sigurnosnu garanciju i podržavajući sigurno i stabilno okruženje.

- Stoga pridajemo veliki značaj kontinuiranom prisustvu EUFOR-a i produženju njegovog mandata - kazao je Konaković i dodao da su u aktuelnom geopolitičkom okruženju posebno važni evropsko prisustvo u regionu, zaštita državnih institucija, suprotstavljanje dezinformacijama i odgovor na hibridne aktivnosti, saopćeno je iz Ureda za odnose sa javnošću Ministarstva vanjskih poslova BiH. 

(FENA) J. Č.

Početna > EU integracije