U razgovoru za portal FENA EU Lewander je kazao da pitanja vezana za Evropsku uniju nisu bila značajnije zastupljena u debatama uoči švedskih izbora te da nema razloga očekivati da će nova parlamentarna konfiguracija sama po sebi promijeniti stav Stockholma prema proširenju.

- Ne postoje pokazatelji koji bi sugerirali da će tradicionalna pozicija Švedske, kao ni njen nedavni angažman na pitanju proširenja EU, oslabiti - kazao je Lewander.

Ako bi u budućnosti došlo do promjene švedskog stava prema pristupanju zemalja zapadnog Balkana, smatra da to vjerovatno ne bi bilo posljedica novog odnosa političkih snaga u parlamentu ili formiranja nove vlade.

Naglasio je, međutim, da bi se pitanje proširenja moglo više politizirati kako države kandidatkinje budu napredovale i približavale se stvarnom članstvu u Uniji.

Prema njegovim riječima, izazovi i kompromisi koje proširenje nosi mogli bi tada postati vidljiviji u javnim raspravama, posebno ukoliko se budu povezivali s pitanjima migracija, kriminala i sigurnosti.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Lewander je rekao da je teško govoriti o jedinstvenoj švedskoj percepciji zemlje, ali da se može reći kako se BiH uglavnom posmatra kao država pred kojom je još dug put do članstva u Evropskoj uniji.

- Većina vijesti o Bosni i Hercegovini odnosi se na njene unutrašnje političke kontradikcije i institucije - naveo je.

Ipak, istaknuo je da snažno švedsko uvjerenje u značaj politike proširenja i njen transformativni potencijal znači da i dalje postoji očekivanje da će približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji doprinijeti jačanju institucija i vladavine prava.

Lewander također smatra da Švedska napredak Ukrajine i Moldavije na evropskom putu ne posmatra kao proces koji se odvija na štetu zapadnog Balkana.

Švedska, prema njegovim riječima, tradicionalno snažno insistira na pristupu zasnovanom na zaslugama i očuvanju kohezije Evropske unije, ali se posljednjih godina pokazala i kao pragmatičan akter spreman prihvatiti određena odstupanja od svojih uobičajenih pozicija kada to zahtijevaju veliki geopolitički i sigurnosni izazovi.

Zbog toga, smatra Lewander, nije isključeno da bi Švedska u budućnosti mogla podržati određeni oblik fleksibilnije integracije država kandidata.

- Švedska zagovara proceduralnu dosljednost i jedinstvo, ali nije nezamislivo da bi mogla prihvatiti neku vrstu fleksibilne integracije, pri čemu bi ostala potpuno jasna kada je riječ o vladavini prava - kazao je.

Šta bi takav model značio za Bosnu i Hercegovinu, dodao je, teško je procijeniti jer zemlja još nije dovoljno približena standardima EU.

To bi, prema njegovoj ocjeni, zavisilo od samog modela fleksibilne integracije, budućih geostrateških okolnosti, njihovog utjecaja na zapadni Balkan, ali i od toga koliko bi uspješno Evropska unija prethodno apsorbirala druge nove članice iz istočnog susjedstva i zapadnog Balkana.

Lewander je upozorio da bi u budućnosti evropska politika proširenja mogla biti pod većim pritiskom domaćih političkih tema u državama članicama.

Švedski politički diskurs posljednjih godina snažno je usmjeren na kriminal, migracije te pitanja zakona i reda, ali to, kako je rekao, zasad nije narušilo konsenzus o proširenju EU. Međutim, ukoliko proces pristupanja novih članica postane konkretniji, a o njegovim posljedicama ne bude dovoljno otvorene javne rasprave, pojedine političke stranke mogle bi početi povezivati pitanja proširenja s migracijama, kriminalom i osjećajem nesigurnosti.

Na budući švedski stav, dodao je, mogla bi utjecati i šira evropska politička dinamika, uključujući političke promjene u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Španiji.

Lewander je zaključio da trenutno nema dokaza koji bi upućivali na to da će Švedska nakon izbora postati slabiji zagovornik proširenja EU na zapadni Balkan.

(FENA) D. J.