Evropljani najviše vjeruju lokalnim institucijama, najmanje nacionalnoj politici

Istraživači su analizirali uzroke povjerenja i nepovjerenja u složenom političkom sistemu Evropske unije, koristeći ankete javnog mnijenja, fokus-grupe i podatke prikupljene s interneta.

Naučna voditeljica projekta Daniela Braun s Univerziteta Saarland navela je da ukupno političko povjerenje ostaje relativno stabilno, ali da kratkoročne promjene izazivaju pitanja poput ekonomske sigurnosti, migracija i percepcije pravednosti.

- Utvrdili smo hijerarhiju povjerenja. Građani najviše vjeruju politici koja je najbliža njihovom svakodnevnom životu, odnosno lokalnim i regionalnim vlastima. Povjerenje je slabije na državnom nivou, dok se odnos prema institucijama EU razlikuje - kazala je Braun.

Istraživači ističu da povjerenje građana nije samo rezultat funkcioniranja demokratskog sistema nego jedan od njegovih osnovnih preduvjeta.

Bez podrške dovoljnog broja građana koji smatraju da ih institucije slušaju, predstavljaju njihove interese i omogućavaju im učešće u političkom životu, demokratske vlasti gube legitimitet, posebno u kriznim periodima.

Rezultati se, međutim, razlikuju među državama. U Hrvatskoj, Danskoj, Finskoj i Švedskoj zabilježen je kontinuiran rast političkog povjerenja, dok građani Bugarske, Kipra, Francuske i Poljske sve manje vjeruju političkim institucijama.

U mnogim državama povjerenje u institucije na višim nivoima vlasti opada od početka 2000-ih, iako je u pojedinim zemljama naknadno djelimično ili potpuno obnovljeno.

Članica savjetodavnog odbora projekta Ann-Kathrin Reinl upozorila je da institucije EU ne bi trebalo da se prilikom obnavljanja povjerenja usmjere isključivo na evropski nivo.

- Građani žive u sistemu s više nivoa vlasti. Ukoliko izgube povjerenje u lokalnu i regionalnu politiku, nepovjerenje se može proširiti i na više nivoe - kazala je Reinl.

(FENA) L. A.

Početna > EU integracije