Ovogodišnje, 14. izdanje festivala trajao je od 3. do 12. jula, a bosanskohercegovački program u tematskom šatoru "DYON meets Bosnia-Herzegovina and The Länd" predstavljen je od 3. do 5. jula. U šatoru su predstavljeni omladinski projekti Dunavske mreže mladih (DYON – Danube Youth Organisations Network) i njihovi boot campovi – od Bosne i Hercegovine do Baden-Württemberga.

Iza bh. predstavljanja u Ulmu stoji trojac koji već godinama gradi mostove duž Dunava: glavna urednica magazina „danube connects“ Sabine Geller, koji je osnovala 2007. godine – jedinog magazina posvećenog dunavskoj regiji, koji od tada izvještava o saradnji, kulturi i ljudima u svih 14 zemalja dunavske regije i prati Dunavsku strategiju Evropske unije (EUSDR); njemačko-bosanska novinarka Mirella Lela Sidro; te direktor organizacije Agapedia, Stefan Barth, koju je prije 30 godina osnovala fudbalska legenda Jürgen Klinsmann.

Mirella Lela Sidro je za Fenu govorila o ovom događaju objasnivši  zašto je i Bosna i Hercegovina dio dunavske regije, iako Dunav ne protiče kroz nju. Zato što njene rijeke – Una, Sana, Vrbas, Bosna, Drina – preko Save utiču u Dunav i tako doprinose njegovom toku i opstanku. Bez bosanskohercegovačkih voda ne bi bilo ni Dunava kakvog poznajemo.

Sidro je kazala da je interesovanje posjetilaca bilo izuzetno veliko tokom sva tri dana. Goste, velike i male, posebno su obradovale slastice iz Bosne i Hercegovine – rahat lokum s ružom i orasima te klasični lokum, uz koje su se rado zadržavali u razgovoru o našoj zemlji.

Za najmlađe posjetioce pripremljene su i bojanke-mape Bosne i Hercegovine, koje je organizacija Mali Ambasadori posebno za ovu priliku prevela na njemački jezik.

- Pažnju je privuklo i predenje vune na tradicionalan, keltski način – zanat star stotinama godina. Članice udruženja Keltengruppe Heuneburg posjetile su šator i pokazale posjetiocima kako se nekada prela vuna – a svako je mogao i sam pokušati. Riječ je o tehnici koja je i danas u upotrebi u Bosni i Hercegovini, kao u selu Lukomiru, najvišem i najstarijem planinskom selu naše zemlje, gdje žene do danas žive čuvaju tradiciju prerade vune. Upravo taj susret prošlosti i sadašnjosti bio je srce bh. predstavljanja u Ulmu - kazala je Sidro.

Ona ističe da poseban pečat cijelom festivalu daje 666 zastava koje vijore duž obala Dunava – izrađene ručno u umjetničkom kvartu Art Quarter Budapest.

Četvero umjetnika – János Borsos (dizajn), Lilla Lőrinc (vođenje projekta) te Eszter Nagy i Marcell Horváth (šivanje i oslikavanje) – od novembra je na tkaninu prenosilo motive inspirisane bajkama i legendama iz svih zemalja dunavske regije.

- Među njima vijore i motivi legendi iz Bosne i Hercegovine. 'Rijeka je rezultat jednog šireg sistema povezivanja', pišu umjetnici u svom konceptu.

Upravo je to za njih slika društva, kulture i identiteta: ne jedno jedino središte, nego mnogo izvora koji se zajedno slivaju. Nakon završetka festivala zastave će biti ponuđene na prodaju – prilika da komad dunavske legende pronađe put i do nečijeg doma- kazala je Sidro.

Govoreći o susretima koji su se dešavali, Sidro je, između ostalih, izdvojila priču o njemačkoj porodici koja je odlučila djeci pokazati Evropu – i tako obišla sve balkanske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Kada su na televiziji vidjeli film o DYON-u u BiH, došli su u šator po sve informacije, kako bi njihova djeca učestvovala na sljedećem boot campu. Jedna posjetiteljica iz Frankfurta, gledajući u videu susret mladih iz šest evropskih zemalja s Majkama Srebrenice, nije mogla sakriti suze.

U okviru festivala, u saradnji sa Ulmskim ljetom poezije (Ulmer Lyriksommer), upriličeno je i književno veče "O čemu govorimo kad govorimo o rijekama", održano u Stadthausu u Ulmu.

Pred publikom je bio bosanskohercegovački pisac Faruk Šehić, dobitnik nagrade "Meša Selimović" i Nagrade Evropske unije za književnost, zajedno s austrijskom književnicom Franziskom Füchsl.

Šehić je čitao iz romana "Knjiga o Uni", nedavno objavljenog na njemačkom jeziku ("Von der Una”). Una i Mühl, rijeke koje obilježavaju stvaralaštvo dvoje autora, pritoke su Dunava – čime se i književni program uklopio u dunavsku temu festivala.

Bosanskohercegovački šator posjetili su i visoki gosti iz politike i privrede, među njima gradonačelnik Ulma Martin Ansbacher, prvi zamjenik gradonačelnika Martin Bendel, mađarski političar Péter Márki-Zay, te Damir Arnaut, ambasador Bosne i Hercegovine u Berlinu.

Predstavljanje je realizovano uz podršku fondacije Baden-Württemberg Stiftung, Državnog ministarstva Baden-Württemberga, Ureda za Dunav Ulm/Neu-Ulm i organizacije Agapedia.

(FENA) D. Ć.