Predstavljanje knjige o pjesniku arhitekture Zlatku Ugljenu u subotu u Umjetničkoj galeriji

O knjizi će govoriti: akademik HAZU Nikola Bašić, književnik i dopisni član ANUBiH Mile Stojić, fra Marko Karamatić, dekan Arhitektonskog fakulteta UNSA Erdin Salihović i prof.dr. Nina Ugljen.

Govoreći o predstojećoj promociji, književnik Mile Stojić za Fenu je izjavio da je knjiga "Zlatko Ugljen: Arhitektura/Kritike/Osvrti/Intervjui" svojevrstan pregled umjetničkog i graditeljskog djela ovog našeg arhitekta, kojeg stručna valorizacija naziva najboljim jugoslavenskim arhitektom u decenijama prije raspada SFRJ. Na više od 450 stranica objavljuju se fotografije i skice najznačajnijih Ugljenovih djela iz oblasti sakralne, privredne i monumentalne arhitekture te tekstovi domaćih i svjetskih arhitekata, književnika o djelu ovog jedinstvenog i neponovljivog majstora.

- Zlatko Ugljen je pjesnik arhitekture, autor čija su djela obilježila veliku epohu gradnje, ali su mnoga od njih doživjela da u vremenu zla budu srušena i uništena. Ova knjiga nas podsjeća i na činjenicu kako veliki, istinski veliki stvaraoci žive među nama, tihi, izvan buke i kakofonije svijeta koji sve više pokazuje svoje ružno i nakaradno lice. Na promociji, koja će biti održana u Umjetničkoj galeriji  BiH bit će postavljena i izložba najznačajnijih Ugljenovih arhitektonskih djela - izjavio je Mile Stojić.

Fra Marko Karamatić kazao je da je riječ o zbirci tekstova u kojima se autori (njih pedesetak) referiraju na djela arhitekta Zlatka Ugljena. On navodi da iščitavajući knjigu s viđenjima Ugljenove arhitekture brojnih autora može se steći slika o Ugljenovu stvaralaštvu. Fra Marko smatra da arhitekt Ugljen u svom arhitektonskom stvaralaštvu ima niz osobitosti po kojima se izdvaja i prepoznaje.

- Ponajprije treba reći da je njegova sakralna arhitektura na liniji uvažavanja tradicije. Na primjer župne i muzejsko-galerijske zgrade u kompleksu vjerskog i kulturnog središta na Plehanu su u duhu tradicionalnih posavskih kuća ili fočanska crkva, koja je porušena u ratu, svojevrsni je refleks hrvatske predromaničke arhitekture. Arhitekt Ugljen strogo poštuje postojeći ambijent i njegovu povijest, nikada ga ne narušava, njegovo arhitektonsko ostvarenje ne strši nego se diskretno i nenametljivo smješta u zatečeno stanje, bilo da se radi o prirodnom ili urbanom okruženju. U sakralnim objektima on nastoji interijer povezati s prirodom, za što je najbolji primjer kapela sv. Ante u Mošunju kod Viteza, gdje je priroda postala dio interijera, a cijela kapela dio prirode. I hotel "Ruža" je u tom duhu: kroz njega je tekla voda iz Radobolje, a sasvim je nenametljivo lociran u blizini stare gradske jezgre. Nadalje, elementi Ugljenove arhitekture su bijela boja i svjetlost! Njegovi prostori 'žive' od bjeline i svjetla. Posebnu pozornost posvećuje zenitalnom svjetlu. Čudesna je šetnja sunčane svjetlosti u crkvi sv. Marka na Plehanu u različito doba dana. Čini mi se da malo koji arhitekt na takav način vrednuje svjetlo kao element vlastite arhitekture - izjavio je povodom promocije knjige "Zlatko Ugljen: Arhitektura/Kritike/Osvrti/Intervjui" fra Marko Karamatić.

Zlatko Ugljen rođen je 1929. godine u Mostaru. Diplomirao je 1958. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu, arhitektonski odsjek. U zvanje redovnog profesora izabran je 1985. godine. Odlazi u mirovinu 2000. godine, a 2001. godine postaje profesor emeritus. Na Akademiji likovnih i primijenjenih umjetnosti, odsjek Unikatni dizajn, izabran je za redovnog profesora 1986. godine.

Ugljen u svojoj karijeri ima niz realiziranih objekata, kao i brojne izložbe.

Neki od realiziranih i zapaženih ostvaranje su : Hotel Ruža u Mostaru, Hotel Bregava u Stocu; Šerefudin – Bijela džamija u Visokom, Rezidencija predsjednika SFRJ Gorica u Bugojnu,  Džamija Behrambegove medrese u Tuzli, (koautor Husejn Dropić); Dom umirovljenih katoličkih svećenika u Mostaru, Vjersko i kulturno središte Plehan na Plehanu); Katolička crkva Sv. Pavla sa franjevačkim samostanom u Tuzli, katolička crkva Gospe od anđela, Nova Bila, Upravna zgrada Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Groblje žrtava zločina na Kapiji – Tuzla. Među ostalima izdvajaju se i Rimokatolička katedrala u Mostaru; Koncertna dvorana u Rigi – Litvanija (koautor Branko Tadić), Gentleman Club sa prinčevom rezidencijom Abu Dhabi,  Trg oslobođenja u Tuzli, Kompleks Turalibegovog vakufa Tuzla, Urbanističko-projektantska studija za područje Gruž, Dubrovnik.

Ugljen je i dobitnik brojnih nagrada. Između ostalih tu su Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Nagrada Društva primijenjenih umjetnika BiH, Borbina Savezna nagrada za arhitekturu, 27. julska nagrada BiH, Aga Khanova nagrada za arhitekturu, Plaketa Kantona Sarajevo – za doprinos razvoju Kantona iz oblasti nauke i umjetnosti.

Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka (kasnije prebačen u Odjeljenje umjetnosti) izabran je 1990, a za redovnog 2002. godine.

(FENA) M. L.

Početna > Kultura