prijava
SARAJEVO, 21. januara (FENA) - Dok kardiovaskularne bolesti ostaju vodeći uzrok smrtnosti u zemljama u razvoju, odnoseći više života nego bilo koja druga dijagnoza, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije Alan Jahić upozorava da je među njima posebno zabrinjavajuća periferna arterijska bolest, koja i u Bosni i Hercegovini pokazuje alarmantne trendove.
Tvrdi da više od polovine stanovništva u Bosni i Hercegovini umire od kardiovaskularnih oboljenja, a od svih ostalih bolesti manje od polovine.
- U razvijenijim društvima stopa smrtnosti od karcinoma i drugih bolesti veća je nego od kardiovaskularnih bolesti, dok je kod nas ta bolest još jedan od najznačajnijih uzročnika smrti pacijenata, kazao je.
Kardiolog dr. Alan Jahić pojasnio je u razgovoru za Fenu da u kardiovaskularne bolesti spada periferna arterijska bolest (PAD), bolest koronarnih arterija i cerebrovaskularna bolest.
- Periferna arterijska bolest je hronična (PAD), progresivna aterosklerotska bolest koja najčešće zahvata arterije donjih ekstremiteta, smanjujući protok krvi i dovodeći do ishemije tkiva. Zbog smanjenog protoka krvi, tkiva ne dobijaju dovoljno kisika i hranljivih tvari što značajno narušava kvalitet života a može dovesti i do brojnih komplikacija. PAD je asimptomatska i neprepoznata bolest, pa čak 75 posto bolesnika ne zna da ima ovu bolest što dodatno otežava pravovremenu dijagnoziu i liječenje – naglasio je.
Ističe da ta bolest obično nije samo lokalizirani problem na nogama nego znak sistemske ateroskleroze povezane sa povećanim rizikom od srčanog udara, moždanog udara i kardiovaskularne smrtnosti.
- Prevalenca bolesti raste sa dobi pacijenta, te je PAD prisutan kod skoro 20 posto pacijenata u dobi preko 65 godina. Odgovorna je za oko 200 amputacija donjih ekstremiteta godišnje na milion stanovnika. Najznačajniji riziko-faktori za nastanak PAD uključuju diabetes mellitus, povišen arterijski krvni pritisak, povišen nivo masnoća u krvi, starija životna dob, pušenje i nasljedni čimbenici. Pacijenti sa dijabetesom koji imaju PAD imaju 10 puta veći rizik od amputacije ekstemiteta nego oni koji nemaju dijabetes – naglasio je.
Kardiolog dr. Alan Jahić ističe da simptomi kod pacijenata sa PAD uključuju intermitentne klaudikacije, bol, napetost i umor u nogama pri hodanju koji prestaje u mirovanju, hladne noge, promjena boje kože, gubitak dlaka, oslabljen puls i rane na stopalima koje sporo zarastaju i gangrena (gubitak tkiva) na ekstremitetu.
Pojašnjavajući tretman i liječenje, dr. Jahić kaže da liječenje ovakvih pacijenata uključuje osnovne mjere kao što je kontrola vrijednosti glukoze u krvi kod pacijenata sa dijabetesom, kontrola arterijskog krvnog pritiska, regulacija holesterola i triglicerida u krvi, fizička aktivnost i prestanak pušenja.
Ukoliko je potrebna revaskularizacija arterija donjih ekstremiteta - poboljšanje krvnog protoka, naglašava da postoje dvije mogućnosti liječenja: standardno hiruško liječenje i endovaskularni tretman - perkutana transluminalna angioplastika – PTA.
- U ASA Bolnici uspješno izvodimo endovaskularne intervencije (PTA) na perifernim arterijama. PTA je minimalno invazivni zahvata kojim se proširuju sužene ili okludirane arterije na donjim ekstremitetima kako bi se poboljšao protok krv. Ovo dovodi do brzog poboljšanja simptoma kod pacijenta, poboljšava mogućnost hodanja, omogućuje zarastanje rana i smanjuje potrebu za amputacijom ekstremiteta. PTA se izvodi bez velikog reza i bez klasične operacije. Kroz malo ubodno mjesto na koži u arterije se uvode kateteri, nakon čega se balonima dilatiraju arterije a po potrebi postavlja se i stent. Zahvat obično staje od 30 do 90 minuta – kazao je.
Dr. Jahić ističe da su prednosti endovakularne procedure činjenica da nema velikog reza na koži, da je manji rizik od kolasičnih operativnih komplikacija, kraći boravak u bolnici, brži opravak pacijenta te pvratak svakodnevnim aktivnostima za nekoliko dana.
- Prije izvođenja ovakvog tipa procedura potreban je pregled ljekara koji izvodi procedure. Nakon pregleda pacijenta, medicinske dokumentacije i potrebnih snimaka sa ljekarom se dogovara o mogućnosti izvođenja zahvata te se prezentiraju potencijalne koristi i rizici vezani za proceduru – zaključio je dr. Jahić u razgovoru za Fenu.
(FENA) E. F.
