BEOGRAD, 19. siječnja (FENA) - Srbijanski ministar za europske integracije Nemanja Starović drži kako proces integracije Srbije u Europsku uniju nije zamrznut iako ta zemlja u posljednje četiri godine nije otvorila ni jedno pregovaračko poglavlje.
"Iako otvaranja novih pregovaračkih poglavlja nije bilo u posljednje četiri godine, ne bih se složio s ocjenom da je proces integracije Srbije u EU zamrznut. Naime, mi realiziramo našu reformsku agendu zadovoljavajućom dinamikom i u skladu s tim povlačimo sredstva iz Plana rasta EU-a za zapadni Balkan", kazao je Starović.
Srbija je počela pregovore o pristupanju Europskoj uniji u siječnju 2014. i do sada je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno je zatvorila samo dva. No pregovori sa Srbijom su u zastoju od prosinca 2021. kada je otvorila zadnja poglavlja pa ikako je Europska komisija utvrdila da su ispunjeni tehnički uvjeti za otvaranje klastera 3 među zemljama članicama EU-a nema nužnog konsenzusa o otvaranju tog klastera i od Srbije se traži da ostvari "dalji napredak u oblasti vladavine prava i normalizaciji odnosa s Kosovom".
"Prošle godine Srbija je postala dio SEPA, jedinstvenog prostora za plaćanje u eurima, razvijamo zelene koridore i sudjelujemo u mnogim inicijativama kojima se integriramo u europsko tržište. Sve to, nažalost, nije vrjednovano formalnim otvaranjem klastera 3 zbog protivljenja pojedinih članica, usprkos pozitivnoj preporuci Europske komisije koja je jedina mjerodavna ocijeniti zaslužuje li to Srbija", kazao je Starović.
Srbijanski ministar za europske integracije ponovio je kako je obveza Srbije uskladiti se sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a te dodao kako je Srbija u prethodnoj godini podigla razinu usuglašenosti s vanjskom politikom kako bi u konačnici postala dio europske obitelji.
"Što se tiče usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, naša je obveza postupno podizati razinu usuglašenosti sve do dana kada postanemo punopravna članica Unije. Mi se držimo toga i u prethodnoj godini smo podigli tu stopu za petnaestak poena, usprkos tome što nismo pristupili nijednom paketu sankcija protiv Rusije", kazao je Starović u izjavi za Večernje novosti.
Srbija je i jedina od država kandidata koja nije usklađena s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a u pogledu odnosa s Rusijom a Starović ističe kako nije siguran da bi promjena u vanjskoj politici otvorila put ka ubrzanom članstvu u Europskoj uniji.
"Pogledajmo samo primjer Sjeverne Makedonije, kojoj ni pristupanje NATO-u, te promjena ustavnog imena države i udovoljavanje brojnim drugim zahtjevima nisu pomogli da otkoči put ka članstvu u EU", kazao je Starović.
No istodobno je istaknuo kako EU predstavlja prirodni okvir za dalji razvoj Srbije te kako Srbija ne bi postigla značajne rezultate u izgradnji infrastrukture, razvoju gospodarstva i podizanja životnog standarda da nije bila na putu ka članstvu u Europskoj uniji.
"To je realnost koja proistječe iz naše povijesti, geografskog položaja, povezanosti gospodarskih struktura i potrebe da našem narodu osiguramo da 21. stoljeće bude konačno stoljeće mira. Također, moramo razumjeti i to da ne bismo bili u mogućnosti postići značajne rezultate na planu gospodarskog razvoja, izgradnje infrastrukture i podizanja životnog standarda građana u posljednjem desetljeću, da nismo bili na putu ka članstvu u Europskoj uniji", kazao je Starović.
Europska komisija je u dva posljednja izvješća o napretku Srbije - koncem 2024. i 2025. godine ukazala da nema napretka u funkcioniranju demokratskih institucija, vladavini prava i slobode medija, te slobodnog izražavanja mišljenja, uz pojačanu represiju vlasti tijekom protuvladinih prosvjeda započetih koncem 2024. godine.
(FENA) D. P.




