Ballian: Istraživanje divljih voćaka otvara nove ekonomske prilike za lokalne zajednice (VIDEO)

U projektu FruitDiv iz programa Horizon 2020 uključeno je 26 institucija iz 12 zemalja.

Osim Šumarskog fakulteta u Sarajevu u realizaciji projekta FruitDiv učestvuju i srodne institucije iz Slovenije, Francuske, Srbije, Armenije, Njemačke, Rumunije, Španije, Italije, Švedske, Belgije, Grčke, Austrije i Sjeverne Makedonije.

Koordinator projekta za Bosnu i Hercegovinu profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Ballian u razgovoru za Fenu ističe da je tokom rada na ovom projektu do sada sabran veliki materijal, koji se istražuje u četiri velike laboratorije.

Riječ je o laboratorijama koje su centralne za molekularna istraživanja i nalaze se u Solunu u Grčkoj, u Trentu u Italiji, u Francuskoj u Bordeauxu i u Barseloni u Španiji.

- Rade se i aktivnosti na prikupljanju podataka o tradicionalnim znanjima o šumskom voću. Upravo taj dio mi vodimo ovdje na fakultetu. U ovih 12 zemalja proveli smo anketiranje da vidimo šta ljudi znaju o divljem voću i tu su velike razlike između zapadne i, da kažem, istočne i južne Evrope, odnosno Balkana - kazao je.

Ballian ističe da u našim krajevima znamo iskoristiti divlje voće, dok to vrlo slabo znaju iskoristiti na zapadu.

- Oni tek uče i sada će, kroz ovaj projekat, učiti neke stvari od nas. Ima jedna interesantna stvar, jedno malo podpoglavlje, u toj radnoj grupi, gde sakupljamo čak i recepte. Planiramo, ako skupimo dovoljno, da izdamo jednu knjigu recepata, kako koristiti divlje voće. To će biti nešto baš specifično -istaknuo je.

Ballian smatra da istraživanje divljih voćaka donosi važne koristi za društvo, jer stvara uslove za zdraviju i sigurniju proizvodnju hrane, smanjuje upotrebu pesticida, pomaže poljoprivredi da se prilagodi klimatskim promjenama, štiti prirodnu raznolikost i otvara nove ekonomske prilike za lokalne zajednice.

Da bi se ovaj potencijal iskoristio, potrebno je primjeniti najmodernije metode istraživanja koje omogućavaju da se brže i preciznije otkriju korisne osobine divljih voćaka, poput otpornosti na sušu i bolesti. Te metode pomažu da se divlje vrste sačuvaju i da se njihova poželjna svojstva prenesu u uzgoj kultiviranih voćaka.

- Divlji srodnici voća (CWR) su divlje vrste koje su blisko povezane s našim kultiviranim vrstama. Imaju važan potencijal kao izvor genetske raznolikosti, nudeći bojna agronomska i prehrambena svojstva koja nemaju kultivirane vrste, kao što su otpornost na štetočine i bolesti, otpornost na sušu i prilagodljivost promjenjivim klimatskim uvjetima koji utječu na kvalitetu i prinos voća. Iskorištavanje ove genetske raznolikosti ključno je za poboljšanje prinosa, osiguravanje održive poljoprivredne prakse, suočavanja s klimatskim izazovima i ispunjavanje zahtjeva sigurnosti hrane i bolje prehrane - ističe Ballian.

Koordinator projekta FruitDiv za Bosnu i Hercegovinu navodi da je ovaj pristup usklađen s ciljevima Evropskog zelenog plana i strategijama o bioraznolikosti, uz poštovanje sljedivosti od farme do stola, s ciljem da se smanji upotreba pesticida i smanje rizici.

- Dug životni vijek voćaka i trenutna proizvodnja kojom dominira samo nekoliko kultivara čine ih posebno ranjivima na učinke globalnih promjena. Stoga su potrebna daljnja istraživanja i napori za njihovo očuvanje kako bi se oslobodio puni potencijal voćaka i osigurala naša poljoprivredna proizvodnja u budućnost - istaknuo je u razgovoru za Fenu Dalibor Ballian.

Projekt FruitDiv se fokusira na vrste koštuničavog voća (rod Prunus) i jabučastog (rod Malus i Pyrus) iz familije Rosaceae zbog njihove važnosti u ljudskoj prehrani i prijelazu na održive prehrambene sustave, uključujući uravnoteženu prehranu.

- FruitDiv nastoji poboljšati situaciju divljeg jabučastog i koštičavog voća na evropskoj razini. Kao prvi korak, cilj projekta je praćenje genetske i fenotipske raznolikosti koja je još uvijek dostupna kod vrsta voćaka iz CWR, uključujući mediteranske centre bioraznolikosti -istaknuo je.

Ballian ističe i značaj uravnotežavanja reprezentativnost evropskih CWR-ova u nacionalnim i evropskim programima Plant Genetic Resource, biljnim genetskim resursma PGR-a.T

ako da za participativno upravljanje CWR-om s fokusom na evropsku biološku raznolikost, FruitDiv ima za cilj vratiti upravljanje i očuvanje divljih voćaka u središte pozornosti povezivanjem botaničara, ekologa, genetičara, uzgajivača, šumarskih stručnjaka, amaterskih/udruga građana, nevladinih organizacija i krajnjih korisnika.

Govoreći o karakteristikama divljeg i kultiviranog voća Ballian ističe da se divlje voće  razlikuje svojim ukusom i mirisom.

- Jabuke koje kupimo, nemaju ukus i miris prave iskonske jabuke. Mi smo to zaboravili. Divlje voće sadrži iskonski miris i ukus. I to je jedan od razloga što se traži. Pored toga, divlje voće je naviklo da živi u prirodi sa svim patogenima -navodi Ballian.

Za razliku od divljeg voća kultivirano voće koje se koristi u uzgoju voćnjaka je uske genetičke strukture, neotporno na insekte, na određene patogene.

- I zbog toga moramo primenjivati velike količine hemijskih sredstava da ih zaštitimo. Primjera radi, jabuka u šumi nije hemijski tretirana, ona je zdrava. To je ono što nama treba, a mi  ćemo radije, umjesto te male kržljave jabuke, iskrivljene, kupiti iz prodavnice neku veliku sjajnu, napuhanu jabuku, koja je bez ukusa, ali lijepo izgleda našem oku. U principu želimo da ustanovimo kakva je genetska struktura našeg autohtonog divljeg voća. I tu imamo veliki problem. Ne možemo da nađemo divlje srodnike.

Ono što mi zovemo divlja jabuka, divlja kruška, vrlo često su hibridi koji su nastali sa kultivisanim sortama. Nemamo čistu divlju jabuku, čistu krušku. Treću godinu radimo na tome da pokušamo naći čiste divlje iskonske jedinke. Nemamo ih. A tu i jedna tradicija kod našeg stanovništva, da kao neki hajr, stari ljudi hodaju po šumi, traže mlade divljake i onda ih kaleme. I onda vi imate nakalemljeno voće u šumi, koje je hibridizira sa prirodnim tako da ostaju hibridi u šumi. Izgubite, znači, one prave iskonske divljake. Time odmah gubi svoju genetičku strukturu, čim je hibridiziralo. I onda je to voće blisko pitomim kultivarima, tu su insekti, tu su patogeni...-kazao je.

Profesor Ballian smatra da je to ipak jedna  lijepa tradicija.

- Kada smo razgovarali o tom problemu, koje ja ovde imam, ljudi su se čudili, jer takve tradicije u zapadnoj Evropi nema - kazao je.

Kako navodi, na kvalitetniju genetsku struktru divljeg voća naišli su tokom istraživanja na području Kosova i Makedonije.

Ballian ističe da treba organizirati evropske kolekcije divljeg voća koje će biti posađene na više mjesta i međusobno povezane kako bi se podijelile genetske i fenotipske karakteristike CWR u više okruženja i pod komplementarnim režimima uzgoja koristeći inovativne metodologije.

Treba obratiti pažnju na potencijalni interes dugoročnog održavanja istog biljnog materijala u različitim agronomskim i pedoklimatskim uvjetima širom Evrope.

Govoreći o Evropskom zelenom planu i strategiji bioraznolikosti ističe da Evropu sve više brine nedostatak hrane, jer su prinosi zbog klimatskih promjena sve manji.

Profesor Ballian također ističe da klimatske promjene ugoržavaju brojne vrste šumskog drveća pa tako i divlje voće te se provode brojne aktivnosti da se ono sačuva živim u arhivama ili bankama gena.

- Iz tog razloga su u našoj zemlji pokrenute aktivnosti na očuvanje starih kultiviranih sorti voća. Nažalost jako malo ili nikako nije rađeno sa divljim voćem. Iz tog razloga, a na temelju rezultata koje ćemo dobiti u ovom projektu će se moći napraviti strategija njihovog očuvanja - pojasnio je koordinator projekta govoreći o praćenju divljih srodnika voća (CRW) u evropskim bankama gena.

- Također Evropa ne može povećati poljoprivredne površine. Stoga je izlaz u tome da se šume počnu koristiti za pridobivanje potrebne hrane, a šumsko voće u šumama je u tim aktivnostima ključno. Zbog toga ga treba sačuvati u izvornom obliku, te stvoriti predispozicije za potrajno korištenje - istaknuo je.

Profesor Dalibor Ballian ističe da su na Šumarskom fakultetu sa istraživanjem šumskog voća počelo sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća, ali da je rat zaustavio sve aktivnosti.

- U tom smo smislu tada bili pioniri u Evropi. Nažalost nakon rata nije bilo mogućnosti, osim malih povremenih aktivnosti baziranih na entuzijazmu istrazivača. Tako je project FRuitDiv prva ozbiljna aktivnost na tom polju. Nažalost iako imamo osigurana sredsta, realizacija tih sredstava ne prati naše aktivnosti, jer mjesecima čekamo da nam se refundiraju troškovi terenskih aktivnosti ili sitnog potrošnog materijala. Na kraju ispada da sami moramo finansirati projekt iz vlastitih sredstava, jer nam kantonalni trezor redovno ne refundira potrošena sredstva - rekao je u razgovoru za Fenu profesor Šumarskog fakuleta u Sarajevu Dalibor Ballian.

Preuzmite VIDEO

(FENA) D. Ć.

Početna > EU integracije