Kustura: Božić nas podsjeća kako smo kao ljudska bića nužno upućeni jedni na druge

- Naime, Boga se više ne doživljava kao dalekog i teško dokučivog jer je svojim rođenjem ušao u ljudsku povijest i po svemu postao nama sličan, osim po grijehu. Sama činjenica da je rođen u skromnim uvjetima štalice, okružen svojom zemaljskom obitelji te pastirima i njihovim stadom ukazuje kako je i sam Sin Božiji od početka bio upućen na druge ljude, da je bio potreban njihove pažnje i brige. Imajući to u vidu, blagdan Božića nas uvijek iznova podsjeća kako smo kao ljudska bića nužno upućeni jedni na druge te što budemo imali više međusobnog poštovanja, empatije, solidarnosti, konkretnih dobrih djela pa i blagosti time će više do izražaja doći Božija prisutnost u našim životima -kazao je Kustura.

Govoreći o komercijalizaciji blagdana, Kustura smatra da je ona postala sastavnim dijelom i drugih blagdana, ne samo kršćanskih, a na poseban način se povezuje uz Božić. Osobito je to izraženo kroz advent, vrijeme koje bi trebalo biti duhovna priprava za ovu svetkovinu, a koje se na brojnim mjestima pretvorilo u raznorazne bazare, markete s bogatom ponudom jela i pića i drugih proizvoda.

- Samo po sebi nije loše da se ljudi međusobno susreću, druže, dijele zajedničke trenutke pa i daruju jedni druge jer su to sve izrazi uzajamne ljubavi i poštovanja. Uz to sve se češće javljaju različite aktivnosti na takvim manifestacijama koje imaju humanitarni karakter - podvlači Dražen Kustura.  

On ističe da je problem kada se cjelokupno otajstvo blagdana svede samo na to. Kada Božić ili neki drugi blagdan bude lišen svoga istinskog sadržaja kada više pozornosti posvetimo uređenju kuće, biranju darova, pravljenju raznoraznih delicija, a zanemarimo svoj odnos s Bogom i bližnjima.

- Želio bih kada bi u ovom vremenu darivanja ljudi, osim materijalnih darova, malo više svoga vremena darovali onima u potrebi; kada bi uputili riječ ohrabrenja bolesnima; kada bi posjetili usamljene; kada bi se ljepše ophodili prema bližnjima na ulici, u susjedstvu ili na radnom mjestu… Kada bi svatko činio takve jednostavne i male stvari s puno ljubavi i razumijevanja vjerujem da bi kod mnogih radost Božića bila potpunija te se ne bi sve svelo samo na komercijalizaciju - naveo je Kustura.

Župnik u župi Presvetoga Trojstva u Novom Sarajevu Dražen Kustura kaže da je otajstvo Božjega rođenja neraskidivo povezano s Isusovom mukom, smrću i uskrsnućem u kojemu je on sebe darovao radi spasenja svakoga čovjeka. U tome smislu ostavio je primjer svakom tko se priznaje njegovim učenikom kako treba proživjeti svoj život – beskompromisno se darovati za druge.

- U konačnici kao parametre posljednjega suda odredio je upravo naš odnos prema bližnjima, osobito onima u potrebi. Evanđelist Matej zapisao je Isusove riječi po kojima će prosuđivati je li netko dostojan njegova Kraljevstva, a one glase: "Ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni" (Mt 25,35-36). Isus, dakle, od svojih učenika ne očekuje izvanredne stvari, nego jednostavne geste ljubavi i brige za gladne, žedne, strance, gole, bolesne, utamničene… Upravo je vrijeme Božića prigoda da svatko sebe podsjeti kako nitko nije toliko siromašan da ne bi mogao nešto dati drugome, ali isto tako da nitko nije toliko bogat da ne bi mogao od nekoga nešto dobiti - istaknuo je.

Govoreći o međusobnoj povezanosti među ljudima, Kustura smatra da iako živimo u dosta izazovnim, nerijetko i neizvjesnim vremenima obilježenim svim društveno-političkim problemima koje ne treba posebno spominjati, da ljudi na našim područjima nisu izgubili ono temeljno, a to je ljudskost.

- Toliko puta, osobito u trenucima raznih elementarnih nepogoda ili nekih drugih nesreća, mogli smo se uvjeriti u nesebičnost i veliko srce naših ljudi. Isto tako kroz protekle godine mogao sam posvjedočiti kako su ljudi u ovom predbožićnom i božićnom vremenu osobito osjetljivi na potrebe svojih bližnjih te rado sudjeluju u raznim humanitarnim akcijama. Jednostavno osjećaju potrebu nekome uljepšati blagdane. Dok je takve svijesti i duha ne trebamo se bojati za budućnost našeg naroda - mišljenja je Kustura.

Govoreći o predbožićnom periodu Kustura je naveo da prije svakog blagdana postoji vrijeme priprave. Za Božić je to advent ili došašće, za Uskrs je to korizma. Slično je i u drugim religijama. Ta vremena su često ispunjena pojačanom molitvom, postom i dobrim djelima.

- Na taj način vjernici kroz molitvu produbljuju svoj odnos s Bogom, postom i odricanjem izgrađuju sebe kao osobe dok su dobra djela upućena na njihove bližnje. Sve im to pomaže da budu i bolji vjernici, ali prije svega bolji ljudi jer samo dobar čovjek može biti i dobar vjernik. Te pozitivne prakse ukoliko se usvoje i postanu sastavnim dijelom naše svakodnevnice sigurno bude vjeru, nadu i ljubav, tri temeljne kršćanske kreposti, kako se isplati biti dobar, pošten, solidaran te kako je moguće graditi zajednički suživot s ljudima dobre volje - istaknuo je on.

Kako je naveo Kustura, Hrvati katolici u Sarajevu, kao i drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, dijele izazove i poteškoće s drugim narodima. Tako  od prijeratnih oko 30.000 Hrvata katolika u glavnom gradu BiH danas ih ima između sedam i osam tisuća.

- U tom smislu žive i u ozračju manjine, a gdje god su ljudi u BiH u manjini – neovisno kojemu narodu pripadali – oni imaju i dodatnih izazova: kako sačuvati svoj identitet i kako preživjeti. Također, sve anomalije koje pogađaju bh. društvo od kojih se na poseban način ističu: korupcija, nepravedni zakoni, stranačka zapošljavanja podobnih, uništena ekonomija, srozano školstvo i zdravstvo, niske plaće i mirovine, neadekvatna socijalna politika, jasno utječu i na život samih Hrvata katolika. Demografska slika najbolji je pokazatelj toga - smatra on.

U Vrhbosanskoj nadbiskupiji, navodi Dražen Kustura, broj katolika se s oko 530.000 iz 1991. smanjio na oko 118.000 na početku 2025. Takav trend smanjenja broja katolika prisutan je i u Sarajevu.

- Međutim, Crkva kroz svoje institucije počevši od župa, vrtića, škola, karitativnih i formacijskih programa jasno želi poručiti kako nije važna kvantiteta nego kvaliteta. Ne žalimo za onim što nemamo, nego radimo s onima koji su tu. U tome smislu Crkva kroz sve nabrojane inicijative želi probuditi nadu da je život u ovoj zemlji moguć te ga treba izgrađivati na pravednim zakonima i međusobnom poštovanju. Osobito želi osnažiti mlade obitelji i njihovu djecu da se olako ne odriču svoga te da u ovom gradu i ovoj zemlji budu "sol zemlje i svjetlo svijeta" (usp. Mt 5,13-14) -istaknuo je glasnogovornik Vrhbosanske nadbiskupije i župnik u župi Presvetoga Trojstva u Novom Sarajevu Dražen Kustura u razgovoru za Fenu.

Nedavno je predstavljen novi prijevod Biblije na standardni hrvatski jezik kao jedan u nizu prijevoda Staroga i Novoga zavjeta.

- Na njemu su radila 23 bibličara Crkve u Hrvata u proteklih 20-ak godina. Oni su taj posao napravili na temelju izvornika s hebrejskog, aramejskog i grčkog jezika. Znamo da je jezik živa materija koja se razvija i ima svoje postulate. Važno je podsjetiti kako je Božja riječ zapisana u Bibliji nepromijenjena, ali jezik kojim se ona prenosi vremenom je promjenjiv. U tome smislu bibličari su pokušali prenijeti taj biblijski tekst u jezik suvremenog čovjeka. Koliko su u tome uspjeli vrijeme će pokazati. Ono što je već sada jasno da ovaj prijevod izaziva reakcije te da se on ne može čitati po nekom automatizmu u odnosu na prethodni prijevod koji je u proteklim desetljećima "srastao" s narodom - kazao je Kustura.

Dražen Kustura rođen je u Zenici 1991., gdje je završio osnovnu školu i opću gimnaziju u KŠC-u Sv. Pavao nakon čega se, kao svećenički kandidat Vrhbosanske nadbiskupije, upisao na Katolički bogoslovni fakultet 2010. u Sarajevu. Naslov magistra teologije stekao je 2015. te je iste godine zaređen za đakona. Nakon svećeničkog ređenja, 29. juna 2016., imenovan je na službu župnog vikara u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Stupu u Sarajevu gdje je ostao do jeseni 2017. kada je započeo postdiplomski studij komunikologije na Papinskom sveučilištu Sv. Križa u Rimu, gdje je magistirao i doktorirao.

Od ljeta 2020. imenovan je predstojnikom Ureda za odnose s javnošću i glasnogovornikom Vrhbosanske nadbiskupije te je glavni urednik službenog glasila nadbiskupije Vrhbosna. Osim toga, od jeseni 2012. suradnik je Katoličkog tjednika te portala Nedjelja.ba. Uz to je i župnik u župi Presvetoga Trojstva u Novom Sarajevu imenovan je u ljeto 2021            

(FENA) M. L.

Početna > Kultura