Maloku: Samonametnuta izolacija 'Samoopredjeljenja' produbljuje krizu na Kosovu

-Glavni uzrok ove krize nije tehnička prepreka niti nedostatak brojeva, već politička arogancija jedne partije koja odbija kompromis i tretira državu kao partijsko vlasništvo, kazao je Maloku u intervjuu za Fenu.

Pokret Vetëvendosje (Samoopredjeljenje), pojasnio je, iako je osvojio 42 posto glasova na posljednjim izborima, nije uspio da formira institucije, ali ni da se ponaša kao odgovorna državna snaga.

-Izborna pobjeda Samoopredjeljenja je nesporna, ali nije poziv na autoritarnu vladavinu. Sa 42 posto glasova ova partija nema apsolutnu većinu u Skupštini i ne može nametati svoju volju kao da je jedina legitimna sila u državi, naglašava Maloku.

Ipak, dodaje on, upravo to pokušava da uradi, ignorišući parlamentarnu realnost i odbijajući svaki politički dogovor sa drugim subjektima.

Maloku smatra da isključivanjem PDK-a i AAK-a od samog početka iz bilo kakve saradnje, i pristupom LDK-u samo formalno, Vetëvendosje je svjesno konstruisao političku blokadu, a to je "više od političke arogancije – to je institucionalna sabotaža“.

Nakon više od 50 neuspješnih pokušaja izbora predsjednika parlamenta, u kojima su tri kandidata Pokreta Samoopredjeljenja (Albulena Haxhiu, Donika Gërvalla, Hekuran Murati) redom odbijeni, za Malokua je jasno da ta partija nema iskrenu namjeru da riješi krizu.

Naprotiv, tvrdi on, Vetëvendosje svjesno koristi blokadu kao propagandni alat za jačanje narativa o „žrtvi“, kako bi mobilisala svoje biračko tijelo za lokalne izbore.

-Ovaj scenarij je poznat Balkanu – partije koje hrane krizu da bi ojačale vlast, umjesto da je riješe konsenzusom i političkom zrelošću. Kosovu nisu potrebni lideri koji se predstavljaju kao žrtve, već oni koji preuzimaju odgovornost, uvjeren je Maloku.

Po prvi put u političkoj historiji Kosova, navodi on, čak su i nesrpske stranke poput Socijaldemokratske unije Dude Balje i Egipatske liberalne partije Vetona Berishe odbile saradnju s vodećom partijom.

To je alarmantan pokazatelj političke izolacije koju je Vetëvendosje sam sebi izazvao, po riječima Malokua, zbog arogancije i odbijanja da se poštuju legitimni zahtjevi potencijalnih partnera.

Dodaje kako je kak i Socijaldemokratska inicijativa Fatmira Limaja, koja je pokazala spremnost na saradnju, ignorisana ili tretirana s omalovažavanjem.

-Ovakav pristup nije nova politika. To je sistematsko isključivanje, isto onako kako su nekada djelovale partije koje je Vetëvendosje otvoreno kritikovao, naglašava Maloku.

Ono što ovu situaciju čini još težom, dodao je, jeste tendencija Samoopredjeljenja da relativizuje krizu i prikazuje je kao "pitanje brojeva“.

Ali Ustavni sud Kosova je jasan: izbor predsjednika Skupštine zahtijeva politički konsenzus, a taj konsenzus se ne postiže ultimatumima i provokativnim imenima, već iskrenim dijalogom i stvarnim kompromisom.

-Vetëvendosje mora shvatiti da ne može djelovati kao pokret otpora dok je na vlasti. Državom se ne upravlja parolama niti podjelama na „čiste“ i „korumpirane“. Ako se ova logika nastavi Kosovo će ostati blokirano, dok će građani, od kojih većina nisu stranački, snositi posljedice, poručuje.

Maloku smatra da je vrijeme za stvarnu odgovornost a ne za politički show.

-Ako Samoopredjeljenje suštinski ne promijeni svoj pristup, rizikujemo ulazak u opasni ciklus institucionalne nestabilnosti i narušenog političkog legitimiteta. Da bi se izašlo iz ove krize, nije dovoljno reći „drugi nas blokiraju“. Dužnost prve partije je da napravi prvi korak - s ozbiljnošću, a ne s arogancijom, naglasio je Maloku.

Ovo je test, smatra on, ne samo za Samoopredjeljenje, već za cijeli politički sistem Kosova.

-Kosovo nema luksuz da tone u politički autizam dok Balkanu treba stabilnost, saradnja i liderstvo koje nadilazi uske partijske interese, zaključio je kosovski analitičar Albinot Maloku u intervjuu za Fenu.

(FENA) D. J.

Početna > Regija