- Mnogi će prvo pomisliti na sredstva iz europskih fondova. Da, to je jedan veliki razlog za ulazak u EU i sigurno da je značajan poticaj gospodarskom rastu. Mi smo i pokazali, za Hrvatsku sada fondovi Europske unije znače dodatna sredstva od otprilike između 3,5 do 4 posto BDP-a godišnje, koje se mogu koristiti za razvoj infrastrukture i za brojne druge potrebe. Ali, rekla bih da se nikako ne bi trebalo koncentrirati na samo finansijske koristi ulaska u EU, nego i brojne druge - kazala je Švaljek.  

Velike koristi od ulaska u EU

Po njenim riječima, tu je i slobodna trgovina, ukidanje carinskih ali i, vrlo važno, necarinskih ograničenja trgovini, „jedna opća percepcija zemlje kao stabilnije i povoljnije investicije za ulaganja“.

- Znači, koristi od ulaska u EU su vrlo velike. Osim toga, velike su i koristi kasnije od ulaska u europodručje i uvođenja eura. Tako da, rekla bih za zemlje poput Bosne i Hercegovine, prije svega, vrlo su velike koristi ulaska u EU, a kad ste jednog dana u EU, onda naravno da treba raditi i na uvođenju eura kao svoje valute, jer se tek eurom mogu osjetiti sve prednosti članstva u Europskoj uniji - smatra Švaljek.

Veće povjerenje investitora i veći izvoz

Kaže da kroz cijelo ovo vrijeme, od kada je Hrvatska ušla u EU, vide i veće povjerenje investitora, „ali prije svega bih rekla da je Hrvatska profitirala od većeg izvoza“.

- Mi danas bez ikakvog problema izvozimo na cijelokupno tržište Europske unije. To je dodatno osnaženo i uvođenjem eura, gdje nema više transakcijskih troškova zbog različitih valuta. Tako da bih rekla da sa svih strana imamo ekonomske koristi - i kroz veći izvoz, i kroz EU fondove, i kroz veću atraktivnost za strana ulaganja, kroz niže troškove zaduživanja, prednosti su vidljive u svim segmentima - navela je Švaljek.

Iznimne koristi od uvođenja eura

Po njenim riječima, Hrvatska je prije uvođenja eura bila visoko eurizirana zemlja, koristili su euro na različite načine.

- Za takvu visoko euriziranu, malu, otvorenu zemlju uvođenje eura kao službene valute ima iznimne koristi. Prije svega, zbog toga što se uvođenjem eura zapravo otklonio valutni rizik koji je bio veliki izvor rizika i za gospodarstvo prije svega, ali i za kućanstva u Hrvatskoj. Osim toga, vidjeli smo da je uvođenje eura imalo i utjecaj na relativne kamatne stope. Relativne, jer su u međuvremenu kamatne stope rasle, ali da Hrvatska nije ušla u eurozonu, kamatne stope bi rasle zasigurno bitno više nego sada kada smo članica eurozone. Istakli smo jedan vrlo interesantan primjer, da sada po prvi puta, se hrvatski građani mogu zaduživati, mogu uzimati kredite, uz iste kamatne stope, pa možda čak i nešto niže, nego građani Njemačke - kazala je Švaljek prilikom nedavnog susreta sa grupom novinara iz BiH koji su boravili Zagrebu.

Razdoblje povišene inflacije

Napomenula je da je Hrvatska zapravo jedina zemlja koja je u europodručje ulazila u razdoblju povišene inflacije. Inflacija se u godini prije ulaska u eurozonu i u toj godini ulaska penjala i na dvoznamenkaste cifre.

- Bili smo svjesni toga da u takvom okruženju postoji određena vjerojatnost da i uvođenje eura dodatno pogura inflaciju, da ona postane još veća. Međutim, ono što smo kasnije vidjeli je da, inflacija je i dalje bila povišena, međutim sama činjenica da smo uveli euro nije bitno dodatno ubrzala inflaciju. Sva istraživanja, kako nas, tako i potpuno neovisnih institucija, i Eurostata i Evropske središnje banke, pokazala su da je jednokratni cjenovni učinak uvođenja eura bio vrlo nizak, što je usporedivo i sa onim zemljama koje su ušle u europodručje prije Hrvatske, a koje su ulazile u razdoblju bitno nižih stopa inflacije - pojasnila je Švaljek.

Rast hrvatskog gospodarstva

Viceguverner Hrvatske narodne banke Michael Faulend je kazao da hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini i u idućim godinama će rasti negdje oko tri posto, nešto možda preko tri posto.

Po njegovim riječima, to je jedan vrlo solidan rast, pogotovo kada se gleda prosjek eurozone, odnosno zemalja eurozone, koje rastu negdje na razinama oko jedan posto, čak i nešto niže od jedan posto, ovisno o zemljama.

- Što će reći da hrvatsko gospodarstvo nekoliko puta brže raste od prosjeka eurozone i projekcija za iduću godinu je isto otprilike takva. Sam euro, kao takav, kojeg smo uveli 2023. godine, naravno da doprinosi svemu tome skupa. Isto tako, doprinose tome i europski fondovi. Međutim, ono šta bih rekao, ta prilagodba gospodarstva koja se događala kroz vrijeme, a koja je bila potrebita kako bi se euro uveo i, naravno, kako bi Hrvatska ušla u EU još prije toga, su uspostavili određene, da tako kažem, stupove, zdrave stupove na kojima se danas temelji gospodarski rast Hrvatske koji je zdrav i koji je održiv - kazao je Faulend.

Suradnja sa središnjim bankama u susjedstvu

Napomenuo je da Hrvatska narodna banka surađuje sa svim središnjim bankama u susjedstvu, „sa Bosnom i Hercegovinom i sa ostalima imamo dobru suradnju“.

- Imamo i određene projekte kroz koje tehnički potpomažemo zemlje na njihovom putu u Europsku uniju. Jedan od tih projekata je u tijeku, a bila je i najava produžetka tog projekta na sljedeće razdoblje. Tako da mogu reći da smo možda ponajjači, ako ne i najjači, kad gledamo taj regionalni kontekst, najjača središnja banka koja doprinosi toj tehničkoj pomoći zemljama u ovoj regiji gdje smo mi - naveo je Faulend.

Dodao je da imaju jako dobru suradnju i na osobnoj i na institucionalnoj razini.

- Pokušavamo na svaki upit pozitivno odgovoriti u najbržem roku, jer imamo živo sjećanje kako je zapravo to nama koristilo kad smo bili na putu u EU, a i kasnije isto tako u eurozonu. Drago nam je sada biti u poziciji da možemo mi drugima pomoći - kazao je Faulend.

Preuzmite VIDEO

(FENA) H. D.