prijava
SARAJEVO/ZAGREB, 19. decembra (FENA) - Ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske Anita Sever-Koren izjavila je da je poglavlje poljoprivrede jedno od najtežih pregovaračkih poglavlja, ne samo zato što se radi o osjetljivom sektoru, pa onda su i veće tenzije u vezi toga, nego i radi toga što se radi o velikom broju pravila koja država kandidat mora u pretpristupnom razdoblju preuzeti, primjenjivati i na njih pripremiti svoje poljoprivrednike kako bi spremni ušli u Europsku uniju.
Navela je da Hrvatska u razdoblju od 2023. do 2027. godine ima na raspolaganju iz fondova za poljoprivredu Europske unije otprilike 3,8 milijardi eura.
- Hoće li Bosna i Hercegovina dobivati toliko ili koliko će BiH dobivati, to ne ovisi toliko o veličini države, ovisi o veličini poljoprivredne proizvodnje koju imate sada i koju ste imali u vremenskom razdoblju unatrag nekoliko godina - kazala je Sever-Koren.
Usklađivanje veterinarskog i fitosanitarnog zakonodavstva
Po njenim riječima, to je temelj iz kojega se onda određuje i veličina financijske omotnice za poljoprivredu.
- Ja te podatke nemam, tako da ne mogu procijeniti koliko bi to bilo za Bosnu i Hercegovinu. Ono što je bitno je da je vama u interesu da imate dobre podatke o tome, jer s time dajete i dobar temelj za pregovore. Što se tiče poljoprivrednika, koje bi bile preporuke i gdje bi se možda moglo prvo krenuti u usklađivanje, rekla bih da je možda najoptimalnije da se krene u usklađivanje veterinarskog i fitosanitarnog zakonodavstva i za to već postoji i pravni temelj za Bosnu i Hercegovinu iz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju - kazala je Sever-Koren.
Što se tiče poljoprivrednog zakonodavstva, navela je da je u njihovom slučaju najosjetljiviji dio bila reforma sustava potpora. Kaže da su imali dosta velike potpore iz nacionalnog proračuna prije nego što su postali članica EU, “ali su uvjeti za dobivanje tih potpora bili jako različiti i bilo je dosta teško zapravo objasniti poljoprivrednicima zašto se sad ide u nekakve promjene, jer to zapravo znači da je netko izgubio dio prava koja je možda stjecao prije“.
- Ne znam kakva je situacije u BiH, ali čak ako i nemate takav sustav potpora kakav je Hrvatska imala prije ulaska u EU, svejedno bi bilo dobro da se krene makar u zakonodavno usklađivanje u smislu da se stvori temelj za funkcioniranje institucija preko kojih će se isplaćivati potpore, jer je to ključno da možete koristiti sredstva koja će vam biti na raspolaganju - istaknula je Sever-Koren.
Zajednička poljoprivredna politika u EU
Govoreći o procesu pregovaranja kaže da, što se tiče poljoprivrede, tu nema nekakvih velikih razgovora.
- U EU se primjenjuje zajednička poljoprivredna politika i nju obavezno primjenjuju sve države članice. Znači, tu nema nekakvih razgovora, je li ja to hoću ili neću. Unutar zajedničke poljoprivredne politike postoje neke opcije koje države mogu odabrati budući da u EU sve države članice imaju nekakve svoje specifične uvjete što se tiče poljoprivrede, i klimatske i strukturne i vrste proizvodnje, tako da zajednička poljoprivredna politika daje mogućnost odabira nekakvih opcija, ali unutar tog općeg okvira politike koju morate primjenjivati - pojasnila je Sever-Koren.
Tako da, navodi ona, u poljoprivredi se nema baš puno šta za pregovarati.
Kaže da ono gdje je bilo pregovara, je bilo u poglavlju za veterinarstvo, veterinarsku politiku. Tu su zahtjevi gdje pojedinačni proizvođači, subjekti u proizvodnji, moraju preuzeti nekakve obaveze koje traže vremena, koje traže i u nekim slučajevima velika ulaganja i tu se pregovaralo u kojem vremenskom razdoblju će se dozvoliti tim subjektima da se prilagode na te uvjete.
Sredstva potpore
Sever-Koren je napomenula da poljoprivreda funkcionira na zajedničkom tržištu koje je otvoreno.
- Tako da nekakve zaštite u smislu carina ili 'mi sad nećemo puštati nekoga na tržište', toga nema. Zato postoji jedna druga mogućnost, a to je da se poljoprivnicima pomogne kroz sredstva potpore koja u najvećem dijelu dolaze iz proračuna Europske unije i koja jednim dijelom služe i tome da ih kompenziraju u onom dijelu gdje možda nisu dovoljno konkurentni - kazala je Sever-Koren tokom sastanka sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u studijskoj posjeti Republici Hrvatskoj.
Također, dodala je ona, ta sredstva omogućavaju ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, u nove tehnologije, u eventualnu diverzifikaciju djelatnosti, nabavu mehanizacije, u nekim slučajevima čak i nabavu stoke.
- Postoje dva fonda. Postoji jedan fond preko kojeg se isplaćuju sredstva koja zovemo izravna plaćanja, to su godišnja plaćanja poljoprivrednicima po hektaru i onda postoji i fond za ruralni razvoj iz kojega se isplaćuju sredstva za ulaganja u projekte koje su poljoprivrednici ponudili, a da bi mogli unaprijediti svoju proizvodnju - pojasnila je Sever-Koren.
Ključna promjena u strukturi poljoprivredne proizvodnje
Govoreći o tome koliko se poljoprivredni sektor u Hrvatskoj promijenio nakon njenog ulaska u EU, Sever-Koren je navela da je ključna promjena u strukturi poljoprivredne proizvodnje.
- Iako mi, u usporedbi sa prosjekom Europske unije, imamo mala poljoprivredna gospodarstva, ona su ipak veća nego što su bila prije nego što smo ušli u EU. Sada je prosječni poljoprivrednik registriran u Hrvatskoj veličine nekih 7,5 do 8 hektara. To je već jedna veličina poljoprivrednog gospodarstva koji, ako je odabrao nekakvu pravu vrstu poljoprivredne proizvodnje, može biti uspješan. Prije nego što smo ušli u EU, taj prosjek je bio manji. Znači nastala je velika promjena u strukturi i poljoprivrednih gospodarstava i u vrsti poljoprivredne proizvodnje - pojasnila je Sever-Koren.
Po njenim riječima, sveukupno, ono s čime nisu zadovoljni i gdje nisu možda iskoristili koristi članstva je činjenica da Hrvatska ima i dalje veoma nisku samodostatnost u većini poljoprivrednih proizvoda.
- Što pokazuje da zapravo naši poljoprivrednici u dosta sektora još uvijek nisu konkurentni, odnosno ne mogu se nositi sa otvorenim tržištem, unatoč tome što imamo dosta velika sredstva potpore na raspolaganju i unatoč tome što postoje različite mogućnosti finansiranja i ulaganja - zaključila je Sever-Koren.
(FENA) D. V.
