Ovogodišnja tema istražuje utjecaj kinematografije na globalne percepcije migracija. Ovaj događaj će pružiti dublje razumijevanje migracijskih priča kroz prizmu filma.

- Ono što danas radimo je da gledamo iz ugla kinematografije, šta kinematografija može da uradi kako bi dala jednu sasvim drugačiju sliku o migracijama i šta je to što se dešavalo, a da je motiviralo, inspiriralo kinematografiju da migracije prikazuje na jedan drugi način. U suštini, ono što pokušavamo da uradimo je da okupimo svijet iz oblasti kulture, one koji vole film, da mogu da pogledaju u CineStaru, gdje ćemo održati ovaj događaj, da se vidi šta oni mogu da urade da se doprinese boljoj slici migracija - kazala je u razgovoru za Fenu šefica Misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH Laura Lungarotti.

Uravnotežen pogled na pojavu migracija

Pokušavamo, dodala je ona, napraviti jedan uravnoteženi pogled na pojavu migracija.

Prema njenim riječima, migracije su zaista jedan složen fenomen, složena pojava.  

- Na kraju, često se tu vežu i tragedije, opasnosti kroz koje prolaze ti ljudi. Međutim, ono što nikako ne smijemo zaboraviti je da se radi o ljudima, o ljudskim životima. To su oni ljudi koji bježe od progona, traže novu priliku, oni jednostavno traže bolji život - kazala je Lungarotti.

Dodala je kako pokušavaju da sa više strana, iz više uglova, pokažu različite aspekte, "jednostavno, kako mi svi možemo da doprinesemo da se migracije, kao ova pojava, vide kao prilika".

Promjena u migracionim tokovima

- Prema informacijama sa kojima raspolažu vlasti u BiH, ove godine je došlo do jedne velike promjene u tim migracionim tokovima svih osoba koje dolaze, ne samo na teritorij BiH, već generalno na teritorij zapadnog Balkana, tako da je došlo do značajnog pada za neki 20 posto u odnosu na broj onih iregularnih migranata koji su nekada dolazili na teritoriji zapadnog Balkana. U suštini, sada se govori o istorijski najnižim brojkama dolazaka - navela je Lungarotti.

Podsjetila je da postoje četiri privremena prihvatna centra na teritoriji Bosne i Hercegovine, u kojima je trenutno smješteno manje od hiljadu ovih neregularnih migranata.

- Možemo generalno da kažemo da je situacija stabilna, da se njom može lako upravljati. Ono što je također činjenica, da je došlo do pada broja ovih iregularnih dolazaka, ali je došlo do porasta broja onih koji dolaze na zakonit način. Tako da u ovom trenutku dolazi i do porasta onih koji dolaze za radnim prilikama - napomenula je šefica Misije IOM-a u BiH.

Profil migranata se mijenja

Kaže da, u suštini, profil migranata koji dolaze, profil osoba koje dolaze na teritoriju BiH se mijenja, „jer oni sa sobom donose određene vještine, znanje, određena iskustva i nadopunjavaju onaj nedostajući dio radne snage u BiH“.

- U suštini, oni samo nadopunjuju ono što državljani BiH ne mogu da urade ili nema takve radne snage. Kao što sam rekla, profil migranata se mijenja i priroda Bosne i Hercegovine kao takve, jer to više nije samo država tranzita, već i država moguće destinacije, odnosno odredišta - kazala je Lungarotti.

Kada je riječ o zemljama porijekla iz kojih dolaze migranti, navela je kako se uglavnom radi o državljanima Sirije, Afganistana i Maroka.

- Međutim, sa druge strane imamo veliki broj onih koji dolaze sa boravišnom dozvolom, sa radnom dozvolom i to su najčešće državljani Turske, Kine, Srbije, Nepala, Bangladeša. Također je činjenica da se u nekom situacijama preklapaju države porijekla iz kojih dolaze i oni neregularni i ovi zakoniti migranti, jednostavno u potrazi za boljim prilikama za život - napomenula je Lungarotti.

Pristup tržitu rada

Po njenim riječima, poslodavci na zapadnom Balkanu, uključujući i BiH, izražavaju veliku potrebu jer im nedostaje puno radne snage, „tako da dolazak stranih radnika na teritorij zapadnog Balkana treba da pomogne ovom potencijalu rasta zapadnog Balkana“.  

- Ono što također poslodavci rade, oni sada tjeraju vlasti na uređenje okvira kako bi svi ti radnici mogli da dođu i na zakonit način i da borave i da rade u BiH i da budu uključeni u tokove života u BiH i na zapadnom Balkanu. Na taj način, njihovim dolaskom, njihovim radom, pomaže se rastu društava u koja dolaze, a i sami ti radnici, migranti i ta strana radna snaga imaju sredstva za život. U ovom trenutku smo u kontaktu sa više od stotinu predstavnika različitih organa vlasti, zainteresiranih strana na zapadnom Balkanu i svi oni traže način, traže taj okvir da svi državljani imaju pristup tržitu rada - navela je Lungarotti.

Međutim, dodala je ona, kako nema dovoljno domaće radne snage ovdje, „poslodavci insistiraju, također, da se i za tu stranu radnu snagu omogući pristup tržištu rada kako bi oni mogli da rade“.

- Ono što treba da bude apsolutno jasno, ta strana radna snaga koja dolazi ovdje, oni ne dolazi ovdje da kradu radna mjesta od državljana zapadnog Balkana. Jednostavno, na zapadnom Balkanu, ili državljani nisu zainteresirani, ili ne posjeduju određena vještine, ili iz nekog drugog razloga ne žele da rade te poslove. Tako da ta strana radna snaga koja dolazi ovdje, jednostavno nadopunjuje ono što poslodavcima nedostaje - navela je Lungarotti.

Cijeniti vrijednost svakog čovjeka

Na kraju razgovora je kazala da poruka koju žele da upute i kroz obilježavanje Međunarodnog dana migranata je „da svi treba da cijenimo vrijednost svakog čovjeka, svakog ljudskog bića, bez obzira gdje se to ljudsko biće nalazilo, da li je ono u pokretu ili boravi i živi na određenoj teritoriji“.

- Jednostavno treba da nađemo zajedničku snagu za jedno takvo pitanje i u suštini da promijenimo i preusmjerimo diskusije koje se vode o ovome, da se gleda na ekonomska dejstva, šta je to što može da pomogne društvima i ekonomijama da budu jače, ali i da povećamo i napore za inkluzivnost, za integriranje, na kraju da pokažemo solidarnost sa svima, bez obzira gdje se oni nalazili, u kojoj su kategoriji, u pokretu ili oni koji stalno borave na određenom prostoru. To bi bila naša glavna poruka - zaključila je Lungarotti.

Preuzmite VIDEO

(FENA) H. D.