Prema njenim riječima, Komisija je prepoznala da je BiH postigla određene rezultate do marta, ali je također konstatirano da su kasnije reforme zastale.

- Dobar napredak jesmo postigli u oblasti vanjske sigurnosne i odbrambene politike, dok smo određeni napredak postigli u oblasti javnih nabavki, borbi protiv korupcije, upravljanju migracijama, borbi protiv organiziranog kriminala i u reformama javne uprave.

Ograničeni napredak smo postigli u oblastima funkcioniranja pravosuđa, također u sektoru ekonomskog kriterija i u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Međutim, napretka nije bilo u oblastima osnovnih prava, posebno u dijelu koji se odnosi na slobodu govora i zaštitu novinara, kao i u većem broju sektorskih politika. Tu prvenstveno mislim na energiju, transport, konkurenciju, na slobodno kretanje roba, na zaštitu potrošača, itd. - kazala je Habota.

Odlučno nastaviti sa reformama

Dodala je da ključna odluka ovogodišnjeg izvještaja jeste da bh. vlasti trebaju odlučno nastaviti s reformama, u skladu s evropskim standardima i pravilima, kako bi što prije bili u poziciji da Evropska komisija predloži pregovarački okvir, a Vijeće Evropske unije odlučuje o njegovom usvajanju. 

Habota je podsjetila da je Vijeće Evropske unije jasno preciziralo u preporukama još iz marta koji su to preostali zadaci koje trebamo ispuniti, „zapravo to su isti ti zadaci koji se nalaze i u ovogodišnjem izvještaju i preporuke koje su date u dodjeli statusa kandidata“. 

- Ključni zadaci koje je neophodno ispuniti kako bi se krenulo u naredne faze ovog procesa su usvajanje: zakona o sudovima, zakona o VSTV-u, zakona o zaštiti ličnih podataka i zakona o graničnoj kontroli.

Ono što se od BiH očekuje, također, je i usvajanje strategije upravljanja granicom, imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. Također i priprema državnog plana za usvajanje 'akia' (acquisa) i imenovanje državnog koordinatora za IPA-u - navela je Habota. 

Dodala je da je od marta do objave novog izvještaja urađeno nešto, usvojeno je nekoliko važnih dokumenata.

Potrebno uraditi puno više i puno brže

- Ovdje prvenstveno mislim na strategiju borbe protiv korupcije, također akcioni plan i državnu strategiju koja se odnosi i na ruralni razvoj za BiH i novu strategiju o suprotstavljanju trgovini ljudima u BiH.

Međutim, iako možemo vidjeti da su rezultati ostvarivi, moram reći da proces, sam napredak, potrebno je da uradimo puno više, a ono što je veoma bitno u ovom trenutku, puno brže - zaključila je Habota. 

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto inicirala je na posljednjoj sjednici ubrzanje aktivnosti radi uspostave ureda glavnog pregovarača BiH u procesu formiranja pregovaračke strukture, za potrebe eksplanatornih sastanaka o pravnoj stečevini Evropske unije.

- Što se tiče samog eksplanatornog screeninga, koji trenutno radimo, po uzoru sa sastanaka eksplanatornog screeninga Ukrajine, Moldavije, Albanije i Sjeverne Makedonije, mi smo dobili te materijale još prije nekoliko mjeseci i proslijedili ih svim relevantnim institucijama u BiH. Njihov zadatak je bio da urade analizu svih tih materijala i da dostave pitanja za Evropsku komisiju, kako bismo mi ta pitanja proslijedili Evropskoj komisiji, a Evropska komisija zakazala naredne sastanke eksplanatornog screeninga.

To je jedan od zadataka na kojima radimo, naravno, za šta je ključno imati imenovanog glavnog pregovarača prije samog održavanja sastanaka eksplanatornog screeninga - pojasnila je Habota.

Program integrisanja

Također, kazala je da rade i na unapređenoj verziji Programa integrisanja BiH u EU, na osnovu komentara koje su dobili prije nekoliko mjeseci od Evropske komisije na prvu radnu verziju Programa integrisanja.

- U okviru Komisije za evropske integracije i u okviru Kolegija za evropske integracije razgovarali smo o tom programu. Doneseni su određeni zaključci od strane Kolegija, tako da je Komisija pristupila daljnjoj izradi unaprijeđene verzije, na čemu se intenzivno radi i pri kraju smo s tim – navela je Habota.

Upitana koliko je važno da što prije bude imenovan glavni pregovarač i pregovarački tim, odgovorila je da je to pitanje veoma važno za daljnji proces i napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji i sve aktivnosti koje nas očekuju, prvenstveno za usvanje pregovaračkog okvira. 

Napomenuvši da je na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH pokrenuto to pitanje, izrazila je nadu da će se aktivnosti intenzivirati u tom pravcu. 

Imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima

- Želim reći da je imenovanje glavnog pregovarača vrlo važno, ali je podjednako važno i imenovanje cjelokupne strukture, cijelog pregovaračkog tima. Također je značajno da se uključi u sve to poslovna zajednica i ostala slična udruženja, jer proces pregovora traži simbiozu snažne političke podrške i stručnog znanja. Ono što je veoma važno istaći je, prema iskustvima država koje su ispred nas u ovom procesu i koje su prije prošle ovaj proces, na kraju dana je politika ta koja će ipak, donijeti ključne odluke. Bez obzira na model strukture i na personalna rješenja, naravno, treba voditi računa o uključivanju struke u sve to - mišljenja je Habota. 

Također kaže da se ne smiju zaboraviti i zanemariti još podjednako važna pitanja, pa i važnija pitanja, a to je usvajanje osam koraka iz preporuke Evropske komisije, koje uključuju zakone o kojima je govorila, a to je zakon o sudovima, zakon o VSTV-u, zakon o zaštiti ličnih podataka i zakon o graničnoj kontroli.

- To je vrlo važno da, isto tako, paralelno sa imenovanjem glavnog pregovarača bude riješeno - smatra Habota.

Istaknula je kako se iskreno nada da će bh. vlasti pokazati  političku mudrost i volju, „da ispunimo naše obaveze kako bi sa nekim optimizmom pristupili decembru i narednom razmatranju od strane Vijeća Evropske unije“.

Preuzmite VIDEO

(FENA) H. D.