prijava
TOPOLA, 17. lipnja (FENA) - Oživljavanje vinogradarstva i vinarstva u Šumadiji, a posebno na području Oplenca i Topole, najzaslužnije je za turistički preporod ovog dijela Srbije koga zbog zemljopisa, a sada i turističke ponude, nazivaju 'Toskanom Srbije'. Ujedno je to dobar primjer mnogim područjima i u Bosni i Hercegovini pa i širem prostoru jugoistočne Europe, kako se može razvijati održiv turizam.
Do prije 10 ili 15 godina ovaj dio Šumadije bio je poznat skoro isključivo po povijesti, jer je Topola kraljevski grad, mjesto u kome se nalazi prelijepa Crkva Svetog Đorđa, koja je zadužbina kralja Petra I Karađorđevića i kraljeva kuća u kojoj je živio i nadgledao gradnju crkve. Ta kuća je danas muzej i dio je kraljevskog kompleksa koji privlači brojne turiste. Sama Crkva Svetog Đorđa ima poseban značaj, jer se u njenoj kripti nalazi grobnica utemeljitelja dinastije, Karađorđa, ali posmrtni ostaci ostalih vladara Srbije i Jugoslavije iz ove dinastije, kao i članova njihovih obitelji. Svodovi crkve su ukrašeni mozaicima od pločica specijalnog stakla i pozlate u, kako kažu vodiči, 15.000 nijansi boja, površine 3.500 metara četvornih. Zbog toga se Mauzolej na Oplencu ubraja u prvih nekoliko u svijetu po površini mozaika i tehnici kojom je rađen.
Upravo su Karađorđevići i najzaslužniji za povijesni razvoj vinarstva u oplenačkom kraju. Prvi zapisi o vinogradarstvu na ovom području datiraju još iz 1432. godine u putopisu Bertrandona de la Broquièrea. Ipak, razvoj modernog vinarstva vezuje se uz kralja Aleksandra Karađorđevića koji je podigao prvu vinariju pod brdom Oplenac i on se smatra začetnikom vinogradarstva na ovim prostorima.
Njegova Kraljevska vinarija trenutačno je u fazi obnove i kada bude završena predstavljat će središte vinskog turizma cijele Šumadije.
-Zadnjih desetak godina imamo procvat vinskog turizma. Šumadija je središnja regija u Srbiji i ujedno regija s najviše zasada vinove loze. Imamo preko 400 hektara zasada, 17 vinarija, imamo vinski put koji želimo oplemeniti, posebno obnovom Kraljevske vinarije nakon 80 godina. To je bila jedna od najboljih vinarija na Balkanu u svoje vrijeme, imala je tada najmoderniju tehnologiju, najbolja vina. Kraljevska vinarija kao takva trebala bi biti centar vinskog turizma Srbije. U njoj se nalazi vinoteka s arhivskim vinima Srbije, kakva ima još samo jedno mjesto u zemlji. Također sadrži izložbeni prostor gdje je prikazan razvoj vina u Srbiji s početka 20. stoljeća, ističe predsjednik Općine Topola, Vladimir Radojković.
Među najzaslužnije za obnovu vinarstva i vinogradarstva u ovom dijelu Srbije mnogi ubrajaju Božidara Aleksandrovića, vlasnika vinarije Aleksandrović, koja je danas jedna od vodećih u zemlji.
- Šumadija je kao vinska destinacija proteklih 10-15 godina oživjela, iako se nalazimo na temeljima srpskog vinarstva i vinogradarstva koje su uspostavili Karađorđevići još početkom 20. stoljeća. Danas u Šumadiji ima preko 40 vinarija. To pokazuje jedan uspon našeg vinarstva, iako je meni najdraže Oplenačko vinogorje koje je na neki način nukleus i epicentar suvremenog vinarstva u Srbiji. Vinarija Aleksandrović sa svojih 90 hektara vinograda daje skroman doprinos čitavoj ovoj našoj vinskoj priči. Sve veći broj vinarija ima i degustacijske sale, mogu se pohvaliti odličnim, stilski veoma dobrim vinima. Tako da vjerujem da nam je budućnost kao vinske destinacije svijetla, kaže Aleksandrović.
Osim obilaska svih kraljevskih lokacija, posjeta vinarijama i kušanja odličnih vina ovog kraja, turistima je na raspolaganju i sve veći broj luksuznih smještajnih kapaciteta na obiteljskim imanjima s bazenima okruženim vinogradima i voćnjacima. Po uzoru na Toskanu lokalni poduzetnici uredili su brojna imanja kao što je Country club Zdravkovac u Jarmenovcima na širem području planine Rudnik, prvog planinskog masiva južno od Karpata.
Ovo šire područje je popularna zračna banja, a domaćini kažu kako su Ujedinjeni narodi još 1964. godine projektom mjerenja ozona ustanovili da je ovo zapravo najzdravije mjesto za život na svijetu. Za Rudnik kažu i da je "mala Sveta Gora" jer je opasan manastirima, uglavnom iz 12. i 13. stoljeća, što je dodatni razlog za turistički obilazak ovog dijela Šumadije. Ipak, čini se kako je vino u središtu turističke priče „srpske Toskane“.
-Mi imamo mnogo festivalskih događaja kojima pokušavamo doprinijeti razvoju turizma, kao što je Festival šumadijskih vina, ove godine jubilarni, deseti po redu. Jedna od najvećih manifestacija je Oplenačka berba gdje imamo preko 250.000 posjetitelja u tri dana. Mi kao malo kraljevsko mjesto nastojimo promovirati sve ono što imamo i iskoristiti turistički potencijal. Turizam je jedna od najprofitabilnijeg grana, ali sa sporim koeficijentom obrta. Ipak, uvjereni smo da je ovo dobar put, kaže Radojković.
Potvrđuje to i direktorica Turističke organizacije Oplenac, Slađana Glišić koja kaže da slogan „Doživi Topolu“ najbolje opisuje njihove turističke ciljeve.
-Želimo da kroz svu našu šaroliku ponudu pokažemo domaćim i stranim turistima da se ovdje isplati doći na više dana i doživjeti ovaj prostor sa svim njegovim povijesnim, prirodnim i gastronomskim obilježjima, kaže Glišić.
(FENA) D. J.
