prijava
BANJALUKA, 28. maja (FENA) – Prva konferencija "Zdrave zajednice u BiH“ u organizaciji Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS te uz prisustvo predstavnika Federalnog ministarstva zdravstva, Instituta za populaciju i razvoj (IPD), gradonačelnika/načelnika i lokalnih institucija iz 25 lokalnih zajednica, kao i uz podršku Vlade Švicarske, održana je danas u Banjoj Luci.
Na konferenciji su predstavljene buduće aktivnosti na višegodišnjem projektu, a biće upriličeno i svečano potpisivanje memoranduma o saradnji i partnerstvu u okviru “Zdravih zajednica u Bosni i Hercegovini” sa gradovima i opštinama.
Projekt Zdrave zajednice će u budućem periodu na lokalnom nivou podrazumijevati aktivnosti i angažman cjelokupne zajednice sa ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja stanovništva, aktivnim radom na promociji zdravlja i prevenciji bolesti, te stvaranju okruženja koje utiče pozitivno na zdravlje stanovništva.
Pomoćnik ministra zdravlja RS Milan Latinović izjavio je kako Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da ukupan zdravstveni sistem utiče na zdravlje stanovništva do 20 posto.
– Taj podatak opredijelio je Ministarstvo da u narednom vremenu težište naših aktivnosti usmjerimo ka sadržajima preostalih 80 posto koji utiču na zdravlje stanovništva – istakao je Latinović.
To su po SZO socio-ekonomski faktori (40 posto - obrazovanje, zaposlenje, podrška porodice, prihodi, bezbjednost u zajednici), životni stilovi (30 posto - upotreba duhana, ishrana i tjelesne vježbe, alkohol, rizično seksualno ponašanje) i fizičko okruženje (10 posto - stanovanje, ekologija i sl.).
Kako je rekao Latinović, aktivnosti i djelovanje u ovim životnim i društvenim oblastima pretočene su u aktivnosti u projektu „Zdrave zajednice“, a plan je, između ostalog, da se u naredne tri godine zakonom zabrani pušenje u objektima.
On je dodao da je RS kroz izrađene kriterijume odabralo 11 opština i gradova koji će učestvovati u prvoj fazi projekta od 2023. do 2027. godine.
Pomoćnik ministra u Federalnom ministarstvu zdravstva Goran Čerkez kazao je da projekt "Zdrave zajednice u BiH“ predstavlja više od projekta.
- Ovo je za nas vizija društva u kojem želimo da živimo. Ovo je vizija života kakav želimo da živimo. Zajedno sa kreatorima politike na lokalnom nivou pokušaćemo da promijenimo i svijest građana, ali i da utičemo na cijelopkupno planiranje sa lokalnim zajednicama kako bismo stvarali pozitivno okruženje koje utiče na zdravlje – naveo je Čerkez.
Budući da sam zdravstveni sistem utiče, kako je dodao, na više od 50 posto samo zdravlje, sve ostalo "mi možemo da kontrolišemo i korigujemo aktivnostima.
- Tako da ovaj projekat ima posebnu čar i izazov da konačno stvorimo okruženje koje će uticati na blagostanje svakog pojedinca u državi čime ćemo smanjiti i životni vijek i smanjiti masovne nezarazne bolesti koje su najveći naš prioritet. Karidovaskularne bolesti, dijabetes i bolesti mentalnog zdravlja su preventabilne i kroz ovaj projekat sigurno možemo da utičemo na taj način – ocijenio je Čerkez.
Sirocco Messerli, uime švicarske ambasade u BiH, naveo je kako bi se mnnoge bolesti i prerane smrti mogle izbjeći zdravijom ishranom, većim fizičkim kretanjem, manjom konzumacijom alkohola i duhanskog dima. Kada je reč o duhanskom dimu, kako je naveo, u oba entiteta se smatraju bitnim zakoni.
- Velika potreba za zdravstvenim uslugama i pune bolnice su najbolji pokazatelj koliko su bitne prevencija bolesti i promocija zdravlja. Prevencija je bolja nego liječenje. Kroz ovaj projekat resorna ministarstva žele da postignu dva cilja: da podignu svijest građana o zdravim načinima života i da unaprijede zdravsvene usluge, koje su pružaju na primarnom nivou u opštinama tako što će veći akcenat staviti na promociju zdravlja i prevenciju bolesti – dodao je Messerli.
Iz tog razloga će, naglasio je, Švicarska podijeliti bespovratna sredstva od oko 11 miliona KM u toku naredne četiri godine. U finansiranju aktivnosti učestvovaće i 25 opština iz BiH koje su partneri u ovom projektu.
- Želio bih da istaknem da je, s obzirom na političku situaciju koja obiluje političkim tenzijama, zaista pohvalno kad vidimo kako politačari, zdravstveni radnici, zvaničnici kontruktivno sarađuju iz oba entiteta i to sa ciljem da koncipiraju komapktibilan i moderan zdravstveni sistem bez apstraktnih političkih ideja, već sa željom da svi građani u BiH imaju isti pristup modernom i funkcionalnom zdravstvenom sistemu.
Program "Zdrave zajednice“ provodi Institut za populaciju i razvoj (IPD).
- Ovaj projekt je sveobuhvatan i kompleksan i očekuje se učešće većeg broja različitih aktera, jedni su načelnici i gradonačelnici koji dolaze iz 25 opština i gradova koi su izrazili spremnost da rade na očuvanju zdravlja svojih građana - rekla je Emina Osmanagić iz Instituta za populaciju i razvoj (IPD).
Takođe, savezi opština i gradova u entitetima su jedan od ključnih partnera u ovom programu što znači da će i oni biti odgovorni da zajedno sa svojim opštinskim vlastima rade na politikama, njihovim implementacijama, a sa aspekta zdravlja i blagostanja građana, posebno socijalno isključenih grupa.
- I domovi zdravlja su uključeni na svoj način, želimo da im vratimo njihovu prvobitnu ulogu, da se bave prevencijom zdravlja i da povećaju zdravstvenu pismenost građana – dodala je ona.
Velika pažnja se posvećuje organizacijama civilnog društva, najmanje njih 50 će biti uključeno u program, a biće pojačani njihovi kapaciteti i značaj o zdravlju kako bi bili dobar partner lokalnim vlastima kako bi zajedno radili na promociji zdravog načina života.
- Takođe, radićemo i sa medijima jer želimo da vidimo lokane medije koji promovišu promociju zdravog života i time utiču na svijest građana – rekla je Osmanagić.
Cilj je, kako je dodala, stvaranje nove generacije djece i mladih ljudi koji usvajaju zdrave životne navike od svoje četvrte godine.
- Radićemo na unaprijeđenju nastavnih planova i programa u cilju da stvaramo nove generacoje, da imamo zdrave porodice, da imamo radno-aktivno stanovništvo koje je zdravo i koje će na kraju ostati u svojim lokalnim zajednicama. Vrlo smo sretni što smo dio ovog programa naredne četiti godine sa tendencijom od nekih 12 godina – zaključila je Osmanagić.
(FENA) L. A.
