prijava
HAVANA, 4. januara (FENA) - Američka ambasada na Kubi u srijedu je ponovo otvorila viznu i konzularnu službu, prvi put otkako je niz neobjašnjivih zdravstvenih incidenata među diplomatskim osobljem 2017. smanjio američko prisustvo u Havani.
Ambasada je ove sedmice potvrdila da će početi s obradom imigrantskih viza, s prioritetom na dozvolama za ponovno spajanje Kubanaca s porodicama u SAD-u, kao i na druge kao što je vizna lutrija različitih vrsta.
Nastavak dolazi usred najvećeg migratornog kretanja s Kube u posljednjih nekoliko decenija, što je izvršilo pritisak na Bidenovu administraciju da otvori više legalnih puteva Kubancima i započne dijalog s kubanskom vladom, uprkos dugo vremena napetim odnosima.
Očekuje se da će SAD izdati najmanje 20.000 viza godišnje, iako je to samo kap u moru migracija, podstaknutih intenziviranjem ekonomske i političke krize na otoku.
Krajem decembra, američke vlasti su izvijestile da su u novembru zaustavile 34.675 Kubanaca puta duž granice s Meksikom, što je 21 posto više u odnosu na 28.848 u oktobru.
Iz mjeseca u mjesec taj broj se postepeno povećavao. Kubanci su sada druga najveća nacionalnost nakon Meksikanaca koji se pojavljuju na granici, pokazuju podaci američke carine i granične zaštite.
Rastuća migracija uzrokovana je složenim nizom faktora, uključujući ekonomsku, energetsku i političku krizu, kao i duboko nezadovoljstvo među Kubancima.
Dok velika većina kubanskih migranata odlazi u SAD letovima za Nikaragvu i prelazi kopnenim putem na američkoj granici s Meksikom, hiljade drugih također je krenulo na opasno putovanje morem. Putuju 150 kilometara do obale Floride i često stižu klimavim, nesigurnim čamcima nakrcanim migrantima.
Egzodus s Kube je također otežan porastom migracije u SAD iz drugih zemalja poput Haitija i Venecuele, što je primoralo američku vladu da se uhvati u koštac sa sve složenijom situacijom na svojoj južnoj granici, prenosi AP.
(FENA) D. Ć.
