prijava
JAHORINA, 23. septembra (FENA) – Pronalaženje osoba nestalih u ratovima 90-tih godina prošlog stoljeća u Bosni i Hercegovini i regionu zapadnog Balkana, obaveza je koja, između ostalog, proistječe iz Zajedničke deklaracije o nestalim osobama, usvojene na samitu Berlinskog procesa, održanog u Londonu u julu 2018. godine.
Deklaracijom, čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina, zemlje zapadnog Balkana se pozivaju na jačanje saradnje i istraživanje okolnosti nestanka osoba, te dovođenje počinitelja pred lice pravde, odnosno okončanje nekažnjivosti odgovornih za ratne zločine, uz uvjerenje da bi to moglo donijeti smiraj porodicama nestalih i doprinijeti trajnom pomirenju, miru i stabilnosti.
Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH (INOBiH), od 30. augusta, (Međunarodni dan nestalih osoba), u Bosni i Hercegovini se traga za još 7.597 nestalih osoba. Pravo članova porodica da saznaju sudbinu svojih najmilijih, kao i okolnosti te uzrok njihove eventualne smrti, predviđeno je domaćinim i međunarodnim pravom.
Ovi i drugi aspekti iz domena rješavanja pitanja osoba nestalih u BiH (1992-1995.), uz medijsko aktueliziranje ove teme, bili su u fokusu trodnevne radionice za novinare pod nazivom “Zajednički doprinos BH medija pronalaženju nestalih osoba”, održane na Jahorini u organizaciji Balkanske istraživačke mreže BiH (BIRN BiH) i Međunarodnog komiteta Crvenog križa/krsta (MKCK).
Sudionici skupa – predstavnici medija, novinari i urednici, te predavači, elaborirali su različite aspekte ove osjetljive teme, potcrtavajući značaj traganja za nestalim osobama u kontekstu suočavanja s prošlošću, te jačanja povjerenja i procesa pomirenja u BiH i u regionalnim okvirima, a sve u funkciji realizacije ključnih elemenata tranzicijske pravde.
Istaknuto je kako ova pitanja, imajući u vidu njihovu općedruštvenu važnost, moraju imati odgovarajući tretman u bh. medijskim kućama, pogotovo kada se radi o javnim servisima, a u smislu adekvatne zastupljenosti u sklopu programskih sadržaja i njihove prisutnosti u javnom diskursu.
S posebnom pažnjom su analizirani standardi izvještavanja o nestalim osobama, uključujući profesionalan pristup, etičke i druge izazove s kojima se novinari mogu suočiti u tom pogledu, a radi izbjegavanja dodatne traumatizacije i stigmatizacije članova porodica koji tragaju za svojim najmilijima.
Cilj ove edukacije, kako je rečeno, jeste jačanje kapaciteta medijskih profesionalaca i njihovo senzibiliziranje za teme nestalih osoba kao i njegovanje vrijednosti odgovornog novinarstva, temeljenog na profesionalnim kodeksima i načelima, uz sve specifičnosti koje podrazumjeva ova vrsta izvještavanja.
Tome će, kako je ocijenjeno, u znatnoj mjeri doprinijeti i priručnik za medijske djelatnike uključene u izvještavanje o nestalim osobama, koji će kao rezultat analize, preporuka i zaključaka do kojih se došlo u sklopu spomenute radionice, biti naknadno štampan i objavljen.
Kako je najavljeno, ovaj će priručnik nakon objavljivanja biti predstavljen široj javnosti, te distribuiran na relevantne adrese.
Inače, radionica je bila i prilika za predstavljanje brošure “Živjeti s neizvjesnošću”, koja je rezultat prethodne edukacije za mlade novinare u sklopu istog projekta, a koja sadrži potresne ispovijesti/svjedočenja članova porodica osoba nestalih u BiH.
Predavači na radionici bili su – glasnogovornici INO-a BiH i Tužiteljstva BiH Emza Fazlić i Boris Grubešić, te istražitelj Posebnog odjela za ratne zločine Kenan Hrnjić, a uime organizatora – izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić i Marko Matović, zadužen za komunikacije MKCK-a u BiH.
Istovremeno, sesije su moderirali i određene teme prezentirali – urednik i zamjenica urednika BIRN-a BiH Semir Mujkić i Džana Brkanić, te BIRN-ove novinarke - Emina Dizdarević i Lamija Grebo.
(FENA) D. V.
