EU pokušava postići dogovor o raspodjeli gasa između zemalja članica u slučaju krize

Samo je šest takvih sporazuma dogovoreno, a većina od 27 zemalja EU nema čvrste uslove o tome kako i kada dijeliti gas u slučaju krize ili o finansijskim naknadama koje će za to dati ili dobiti.

- Bilateralni sporazumi su jedini koji će se održati dođe li do stvarne krize u snabdijevanju. Njima se u pravnom smislu utvrđuju naknade, finansijska, ali i infrastrukturna ograničenja - rekao je Christian Egenhofer iz Centra za evropske politike.

Zbog straha da bi Rusija mogla potpuno zaustaviti dotok gasa, zemlje EU suglasile su se da će ograničiti potrošnju tokom zime za 15 posto kako bi napunile skladišta i omogućile preraspodjelu u slučaju krize sa snabdijevanjem.

No na pojedinim je državama da odluče kako će se to dijeljenje odvijati u praksi.

Zakoni EU obavezuju zemlje članice da šalju gas susjednoj državi čija su kućanstva ili osnovne usluge poput bolnica suočene s ozbiljnom nestašicom.

Da bi se to moglo provesti, vlade bi trebale potpisati bilateralne sporazume. Međutim, samo je osam zemalja obuhvaćeno u dosadašnjih šest sporazuma - uključujući one između Njemačke i Austrije, Estonije i Latvije te Italije i Slovenije.

Nekoliko zemalja trenutno pregovara oko takvih sporazuma. Tu je njemačko-češki ugovor koji bi trebao biti potpisan do zime, a Njemačka radi i na sporazumima s Poljskom i Italijom. 

No, neke zemlje u velikoj mjeri ovisne o ruskom gasu, a nemaju nikakav sporazum, poput Mađarske. 

Italija i Francuska su najveći korisnici prirodnog gasa u EU nakon najveće evropske ekonomske sile Njemačke. Italija ima tek jedan bilateralni sporazum dijeljenju gasa u slučaju nužnosti, a Francuska nema nijedan.

Visokorangirani talijanski dužnosnik rekao je da njegova zemlja pregovara s Grčkom o sporazumu za skladištenje gasa. Francusko ministarstvo energetike tvrdi da "u ovoj fazi Francuska još nema nikakve bilateralne sporazume."

(FENA) J. Č.

Početna > Svijet