Strategija kulturne politike ZDK predviđa i formiranje Arhiva i Zavoda za zaštitu spomenika do 2027.

Kako je istakao prof. dr. Damir Kukić, radi se o dokumentu “koji je jedini takve vrste u Federaciji Bosne i Hercegovine, a drugi u BiH”. Nosioci izrade Strategije bili su nastavnici Odsjeka za kulturalne studije tog fakulteta, a sudjelovalo je 22 saradnika iz različitih oblasti te kulturnih ustanova i instititucija; šest saradnika autora tekstova te pet voditelja-autora same strategije.

- To nije jedina vrijednost ove strategije, ali je već ta činjenica dovoljna da, na neki način, znamo da je riječ o vrlo vrijednom, korisnom te zanimljivom dokumentu i to strateškog karaktera - podvukao je Kukić.

Promocijom Strategije koja je, napominje Kukić, realizirana prema principima Vijeća Evrope; prema duhu i sadržaju tri ključne konvencije UNESCO-a, a koje govore “o promociji i zaštiti materijalne i nematerijalne kulturne baštine, kao i kulturalnih različitosti”, promovira se i oblast kulture.

- Strategija je vrlo korisna i u smislu donošenja racionalnih, povijesnih, strateških odluka u oblasti kulture za budućnost. Rekao bih i za razvoj Kantona, jer smo, realizirajući ovu strategiju, vodili računa o viziji i Strategiji razvoja ZDK - podvukao je Kukić.

Pomoćnik ministra Marinko Tokić najavio je kako će nova strategija biti proslijeđena i svim loklanim zajednicama te ustanovama koje se bave razvojem kulture u tom kantonu.

- Strategija je svojevrsni kontinuitet razvoja kulturne politike, odnosno opredjeljenja Ministarstva ka razvoju kulture na području ZDK-a. Mi smo i u ranijem period već imali Strategiju razvoja kulturne politike za period 2014.-2020. godina, koja je završila sa svojom implementacijom.

Ovo je jedan nastavak tog ciklusa, gdje se nastavlja s onim stvarima koje se nisu uspjele realizirati u prethodnom periodu - istakao je Tokić.

Napomenuo je kako su i s ranijom strategijom “bili prvi kanton koji je donio Strategiju razvoja kulturne politike”, a s ovim, novim dokumentom, koji je prošao kompletnu procedure, nastavljaju u zacrtanom smjeru.

Šef Katedre za opću kulturologiju tog zeničkog fakulteta prof. dr. Esad Delibašić istakao je nepovoljan položaj kulture i umjetnosti u BiH pa i u tom kantonu te da finansiranje kulture i položaj radnika u kulturi nije zadovoljavajući. Plod je to, napomenuo je, nedostatka “kulturne politike u BiH”.

- Podsjetio bih da se na području ZDK-a nalazi jedan od najznačajnijih segmenata kulturne baštine u BiH; da na području našeg kantona djeluje 25 javnih ustanova koje se bave samo kulturom i umjetnošću te da na području našeg kantona imamo 64 nacionalna spomenika koje je Državna komisija za nacionalne spomenike proglasila nacionalnim spomenicima BiH - podsjetio je Delibašić.

Kada se raspravlja o ovoj strategiji, napomenuo je, ovo je prilika da se pokuša odgovoriti i na ključno pitanje: Kakva bi uloga kulture i umjetnosti trebala biti u našem društvu i u ZDK-u? ZDK je, ističe Delibašić, s 0,97 posto svog budžeta opredjeljenog za kulturu i umjetnost, blizu evropskog prosjeka od 1 posto, ali se u evropskim zemljama toliko sredstava izdvaja isključivo za projekte, a ne i za plaće.

ZDK, napomenuo je, finansira 16 ustanova i institucija kulture - gradske i općinske biblioteke, muzeje Zenica, Tešanj i Visoko te Bosansko narodno pozorište Zenica, mada su njihovi osnivači lokalane zajednice.   

Startegija sadrži 110 stranica i pet tematskih cjelina te je, kako je napomenuo doc. dr. Hazim Begagić, rezultirala izradom Akcionog plana koji je usaglađen s predstavnicima Ministarstva, lokalnih zajednica i svih onih koji su predstavljeni kao nositelji aktivnosti.

- Akcioni plan je podijeljen na sedam velikih cjelina i ukupno obuhvata 25 različitih ciljeva, sve sa precizno definisanim nositeljima aktivnosti, rokovima i opisom aktivnosti koje se provode u okviru tih ciljeva - istakao je Begagić.

Ciljevi koji se, podvukao je, “odnose na zaokruživanje institucionalnog sistema kulture na podrućju ZDK-a”, predviđaju i osnivanje dvije ključne institucije - Zavoda za zaštitu kulturnog i historijskog naslijeđa ZDK i Arhiva ZDK.

Zavod za zaštitu spomenika ZDK, u prelaznom rješenju, bio bi, ističe Begagić, Sektor za zaštitu spomenika ZDK u okviru Ministarstva.

- Ono što se u segmentu muzičkih i likovnih djelatnosti utvrdilo, to je također nedostatak kantonalne galerije, odnosno lokalnih galerija ili, pak, galerijskih prostora i profesionalizacija jedinog velikog, profesionalnog muzičkog ansambla na području ZDK-a, a to je Kamerni simfonijski orkestar Zenica.

Akcioni plan obuhvata i redefinisanje, odnosno usvajanje usvajanje nekih novih zakona u oblasti kulture…- kazao je Begagić.

Doc. dr. Mirza Džananović istakao je kako kulturna baština predstavlja ogroman razvojni potencijal i bogatstvo ZDK-a, o čemu, podvukao je, najbolje svjedoče podaci o broju nacionalnih spomenika, koji se nalaze na teritoriji ZDK-a.

- Prema podacima iz prethodne strategije, navedeno je da je tada u kantonu postojalo 49 nacionalnih spomenika, a da, prema podacima koje smo prikupili prilikom izrade nove strategije, došli smo do novog broja, a to su 64 spomenika od nacionalnog značaja.

Važno je istaći da su u pitanju samo primjerci materijalne kulturne baštine, a da ZDK, zaista, obiluje ogromnom šarolikošću, bogatstvom i kulturnim različitostima i na polju nematerijalne baštine - podvukao je Džananović.

Elaborat o opravdanosti formiranja Zavoda za zaštitu kulturne baštine ZDK, napomenuo je, usvojen je još 2017. godine, ali bi do kraja iduće godine trebao biti formiran Sektor, a do realizacije ove startegije i Zavod za zaštitu kulturnog i historijskog naslijeđa ZDK-a.

Viši asistent mr. Alen Šabanović napomenuo je kako su ogromni i turistički potencijali ZDK-a, ali je nužna bolja uvezanost ustanova i institucija kulture s turističkim organizacijama, kao i izrada kalendara kulturnih manifestacija u ZDK-u.

(FENA) H. D.

Početna > Kultura