Krijumčarenje umjetninama - na državnom nivou donijeti zakon o popisu kulturnog blaga

Posljedice i načine zaustavljanja te linije kriminala za FENA-u su komentirali profesor historije i arheologije Enver Imamović, direktor Centra protiv krijumčarenja umjetninama u Tuzli Dženan Jusufović i tužitelj Tužilaštva Tuzlanskog kantona Vedran Alidžanović. Jedinstvenog su stava - potrebno je na državnom nivou donijeti zakon o popisu kulturnog blaga, jedinstvenu bazu podataka, stvoriti specijaliziranu policijsku jedinicu, ali i intenzivirati rad Agencije za provođenje zakona i organa gonjenja na prisutnosti ilegalne trgovine umjetninama i potrebe suzbijanja takve pojave.

Profesor Imamović kaže da su male države poput BiH meta otuđenja kulturno-umjetničkog, historijskog i prirodnog blaga.

- Najgore i najcrnje iskustvo ima naša država koja je kroz historiju prošla brojne ratove, ne samo ubijanje ljudi, nego razaranje, pljačkanje i uništavanje svega. Opljačkane umjetnine, nakit, oruđa, oružja iz BiH se nalaze u mnogim državama - od Italije, Francuske, Beglije, Portugala, Španije, do Turske, Engleske, Rusije, Irske – istaknuo je Imamović.

Naglašava da postoje pisani dokumenti o tom blagu koje je nestalo, a među njima su arhivi bosanskog kraljevstva, pojedinih samostana, franjevačke vikarije, bosanskog univerziteta iz 14. stoljeća kod Visokog, arhivi crkava, tekija i drugo. Za svim od navedenog se traga.

- Žalosno je što su naša država, odnosno uže specijalizirane institucije kojima je zadatak da štite nacionalno blago i brinu se o njemu, zakazale i ne rade svoj posao. Ništa se ne poduzima. Postoje zakoni ali se ne poštuju – navodi on.

Sve države u svijetu, podsjeća, uvijek cijene svoje historijsko blago, poput Egipta i Grčke, koje žive od turizma. Ljudi žele da vide piramide, Koloseum, Ajfelov toranj, a "BiH ima na pretek kulturno-historijskog blaga, raritete poput stećaka, ali se oni uništavaju".

Tužilac Vedran Alidžanović pojašnjava da zakonski mehanizmi i institucije u Bosni i Hercegovini omogućavaju međunarodnu saradnju u traganju za ukradenim umjetninama, ali smatra da je teško dati procjenu iz ove perspektive koliko je ona zaista prisutna.

Krivično-pravna zaštita kulturnih dobara, pa samim time i umjetnina, u smislu ilegalne trgovine regulirana je krivičnim djelima poput teška krađa, utaja, protipripravno zauzimanje nekretnine od općeg značaja, oštećenje tuđe stvari, oštećenje, uništenje i nedozvoljeni izvoz spomenika kulture i zaštićenih objekata prirode, nedozvoljeno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje spomenika kulture i uništenje ili prikrivanje arhivske građe.

U izvještajnom periodu od 2017., zaključno sa 2021. godinom, u nadležnosti tog Kantonalnog tužilaštva podignuto je ukupno 15 optužnica koje se odnose na spomenuta krivična djela. Iz ranijeg perioda interesantan je predmet krađe umjetnina iz "Galerije portreta" Tuzla, na osnovu kojeg je podginuta optužnica za krivično djelo nesavjestan rad u službi, kada je nestao veliki broj slika poznatih slikara. Taj postupak nije okončan zbog smrti optuženog.

- Radi se o malom broju dokumentovanih slučajeva koji se odnose na ilegalnu trgovinu umjetninama, što je prema mom mišljenju rezultat slabe svijesti agencija za provođenje zakona i organa gonjenja o prisutnosti ilegalne trgovine umjetninama i potrebe suzbijanja takve pojave – mišljenja je Alidžanović.

Putevi kojima se "kreću" ukradene umjetnine evidentno je da prolaze kroz sve države Evropske unije i regiona, a zbog specifičnosti te odustva kontrole, umjetnine predstavljaju idealno sredstvo za prenošenje preko granica. Primjera radi, navodi tužilac, carinik lakše uočava akciznu robu nego neku skupocjenu sliku zarolanu u kutiju od diplome ili neki kip koji laicima ne znači ništa. Upravo zbog ovih razloga umjetnine na ilegalnom tržištu predstavljaju idealno sredstvo za čuvanje nelelagalno stečenog novca ili ubacivanje takvog novca u legalne tokove.

- Ilegalna trgovina umjetninama u nekim slučajevima ima oblike organizovanog kriminala, ali ona može biti realizovana i individualno, protipravnim radnjama pojedinca - podvukao je Alidžanović, dodavši da Kantonalno tužilaštvo TK ne raspolaže egzaktnim podacima za koliko umjetnina se traga i koliko ih je do sada pronađeno.

Da je BiH potpisala sve evropske konvencije o sprečavanju ilegalne trgovine umjetninama i ima obavezu da ih provodi podsjeća direktor Centra Dženan Jusufović. U bazi Centra protiv krijumčarenja umjetninama u Tuzli, formiranog 2017. godine, navedeno je da se traga za 179 umjetnina iz BiH za koje postoje zvanično podnesene prijave.

Kako bi zaštitili to blago, Jusufović smatra neophodnim na nivou države donijeti zakonsku regulativu o popisu fundusa kulturnog blaga u arhivima, formirati jedinstvenu bazu podataka, te oformiti specijaliziranu policiju.

- Krijumčarenje umjetninama je živo, radi, funkcionira u cijelom svijetu, tu nema kraja. Stoga je bitno jačanje kapaciteta granične policije, carine i svega, a za nas je u ovom trenutku najvažnije da donesemo zakon o popisu fundusa, formiramo specijaliziranu policiju, kancelariju, jedinstvenu bazu koja će koordinirati aktivnosti - mišljenja je Jusufović.

Pojašnjava da bi zakon o popisu fundusa podrazumijevao popis imovine, najmanje jednom u pet godina, a do sada to je bila dobra volja direktora fundusa hoće li to uraditi ili ne. To je put do evidentiranja i stanja umjetnina, jer one mogu biti u depoima oštećene. U jedinstvenoj bazi podataka o nestalim umjetninama bile bi objedinjene sve informacije o umjetninama, a koje datiraju čak unazad 100 i više godina.

- Svi ovi segmenti su bitni da bismo sačuvali kulturno naslijeđe kao identitet naroda koji su živjeli na tom prostoru. Bh. nacionalno dobro, bilo da je pokretno ili nepokretno, nema materijalnu vrijednost jer je ona nulta - zaključio je Jusufović.

Obuka u ovoj oblasti pripadnika policije, granične policije, sudija i tužilaca već je realizirana, a tokom šest godina prošlo ju je 200 do 300 službenika. Rezultati su vidljivi, a nedavno su brzom intervencijom policije u jednom slučaju vraćene ukradene umjetnine.

(FENA) M. L.

Početna > Kultura