prijava
ZAGREB, 17. siječnja (FENA) - Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) u ponedjeljak je najoštrije osudio novi zakon o kulturnom nasljedstvu Republike Srbije kojim ta država svojata dubrovačku književnost, te ocijenio kako je oslužbenjenjem takva stava učinjen dodatan agresivan korak posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom.
IHJJ izražava najoštriju osudu postupka srbijanske zakonodavne vlasti izglasavanjem "Zakona o kulturnom nasleđu" 23. prosinca 2021. godine, u dijelu koji se odnosi na "staru i retku bibliotečku građu", koju čine "izdanja dubrovačke književnosti, koja pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno s 1867. godinom".
"Premda je i dosadašnja srbijanska kulturna i politička javnost često iskazivala želju i potrebu za prisvajanjem hrvatskoga kulturnog dobra, ozakonjenjem, odnosno oslužbenjenjem takva stava učinjen je dodatan agresivan korak posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom", ocjenjuje IHJJ .
Dodaje kako je riječ o nastavku administrativno-pravnih i političkih procedura koje u osnovi imaju kao cilj umanjenje hrvatskoga jezično-kulturnoga nasljeđa te njegovo prisvajanje, i to u prvoj fazi kao dio zajedničkoga kulturnog blaga.
Institut smatra "prozirnim i krajnje neprimjerenim takav perfidan čin jer su dubrovačka književnost i dubrovačka kultura bili i ostat će isključivo hrvatski, kao jedan od bisera hrvatske tisućljetne kulturne baštine", prenosi Hina.
IHJJ podsjeća da je srbijanska politika nedavno proglasila posebnim, bunjevačkim jezikom i hrvatski novoštokavski ikavski dijalekt kojim već stoljećima i na tlu Vojvodine govore Hrvati Bunjevci.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je također da je novi zakon o kulturnom nasljedstvu Republike Srbije, kojim ta država svojata dubrovačku književnost, nova uvreda za Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju.
Dobroslavić je istaknuo kako se tim zakonom potvrđuje velikosrpski projekt koji nije zamro u Srbiji.
(FENA) M. K.
