prijava
SARAJEVO, 24. novembra (FENA) - "Etničko i građansko u političkoj kulturi Bosne: Povijesno iskustvo i izazovi savremenog trenutka", centralna je tema 11. naučnog skupa “Bosnaskohercegovačka država i Bošnjaci” koji je u Sarajevu organizirala Bošnjačka zajednica kulture (BZK) “Preporod”.
Sudionici skupa, koji je okupio eminentne naučne i kulturne djelatnike, predstavnike akademske zajednice i ličnosti iz javne sfere, razmatraju ključne aspekte naslovljene teme radi artikuliranja stavova i rješenja koji bi na općedruštvenu korist pomogli razrješenje postojećih prijepora i izazova u kontekstu odnosa etničkog (kolektivnog) i građanskog (individualnog).
Kako je u uvodnom dijelu najavljeno, naučni skup se realizira u sklopu tri panel-diskusije pod nazivom - Kulturnohistorijska i kulturološka perspektiva promišljanja odnosa etničkog i građanskog u BiH, Odnos etničkog i građanskog u BiH iz perspektive bh. historije države i prava i pravno-politički aspekti i Etničko i građansko u BiH u sociološko-politološkoj perspektivi.
Predsjednik BZK "Preporod" prof. dr. Sanjin Kodrić istaknuo je značaj razmatranja naznačenih pitanja i procesa, te poticanja javne diskusije o ključnim i aktuelnim temama uz puno uvažavnje bh. povijesnog iskustva i pluralnosti.
Kodrić je Feni, u kontekstu ciljeva spomenutog naučnog skupa, kazao kako je u bh. društvenoj zbilji potrebno definirati odnos/balans između etničkog i građanskog, pritom imajući u vidu tradiciju pluralnog društva kakvo je bosanskohercegovačko i različite perspektive i aspekte, uključujući interdisciplinarni pristup, s fokusom na političku kulturu u BiH.
Referirajući se na temu vlastitog izlaganja koja obuhvata etničko i nadetničko kulturalne identitete BiH – bh. kulturno identitetski ekvilibrij i kulturalno identitetski patriotizam u BiH, predsjednik BZK "Preporod" polazi od teze da je u tom kontekstu nužno zadržati pluralnost bh. društva, uz puno uvažavanje svih kolektivnih i individualnih prava, te harmonizirati ono što je etnički background s povijesno potvrđenom potrebom i nužnošću življenja u zajedničkoj državi i u tom smislu 'osvijestiti' vlastitu vezanost i za BiH.
- Treba stvarati takav ambijent u kojem Bošnjaci neće dvojiti između svojeg bošnjaštva i bosanstva, jer se suštinski ne isključuju, odnosno ambijent u kojem bh. Hrvati i Srbi neće isključivati ni svoj bh. identitet – precizira Kodrić, navodeći kako je kulturalno-identitetski patriotizam podjednako potreban i koristan svima u BiH te da predstavlja zdravu osnovu za njen razvoj i prosperitet.
Stalni saradnik “Preporoda” Faris Nanić polazi od teze da je podjela na nacionalno i građansko, zapravo, vještačka podjela, koja služi samo za perpetuiranje sukoba u društvu, uz napomenu kako nacionalno jeste i građansko, te da je cijeli korpus građanskih prava sadržan u nacionalnim pokretima u 19. i 20. stoljeću i da u principu tu nema nikakve kontradikcije.
Po njegovim riječima, i nacionalne stranke su u principu dužne poštovati sve povelje koje reguliraju temeljna građanska i politička prava.
Nanić smatra kako u tom kontekstu ne postoji suštinski sukob u vezi s vrijednostima i ciljevima normalne, građanske i sekularne države, te da postoje određene razlike u naglašavanju ili nešto manjem naglašavanju nacionalnog identiteta.
- Nacionalni identitet, pravo na jezik, pravo na školovanje na maternjem jeziku, pravo na naziv tog jezika je, zapravo, dio korpusa elementarnih ljudskih i građanskih prava – navodi Nanić.
Mišljenja je da nema gotovih recepata za normaliziranje stanja u BiH, te da treba poći od vlastitog historijskog iskustva i iznaći stabilan i prosperitetan model "za što ima kapaciteta, ali ne i političke volje, a kako bi se u konačnici uspostavila ravnoteža između kolektivnih i individualnih prava njenih žitelja".
Inače, naučni skup "Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci" inicirao je 2010. godine Institut za bošnjačke studije BZK "Preporod", a prvi put održan je 2011. godine u Sarajevu.
Prema ustaljenoj praksi, u dogledno vrijeme će biti objavljen zbornik radova, predstavljenih na 11. naučnom skupu.
BZK "Preporod" je godišnji naučni skup utemeljila vođena sviješću o nužnosti javnog raspravljanja ključnih pitanja i promišljanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti bosanskohercegovačke kulturne, društvene, političke i ekonomske cjelovitosti, kao i sviješću o nužnosti artikulacije bošnjačkog identiteta u odnosu prema sebi i drugima te, napose, temeljnom odnosu Bošnjaka prema državi BiH.
(FENA) M. L.
