prijava
BANJA LUKA/SARAJEVO, 18. septembra (FENA) - Ove školske godine je u Republici Srpskoj upisan rekordno nizak broj prvačića, manje nego prethodnih godina, potvrdio je Agenciji FENA demograf iz Banje Luke Aleksandar Čavić.
Obrazlažući uzroke, on prvo navodi da se broj upisnika u najširem okviru formira na osnovu broja rođenih u prethodnih šest ili sedam godina i imajući u vidu da u posljednjih 15-ak godina, gotovo svaka sljedeća generacija rođenih malobrojnija od prethodne i taj najširi okvir za upisane prvačiće šest-sedam godina poslije toga opada konstantno.
- Dakle, osim što je svaka kohorta rođenih malobrojnija, pa posljedično, kroz nekoliko godina, okvir uspostavljen kroz broj novorođenih je manji i manji svake godine - što posljedično dovodi do smanjene mogućnosti upisa prvačića - na broj rođenih na nekoj teritoriji odnosno na broj stanovnika u nekoj starosnoj kohorti, djeluju i migracije. Na činjenicu da se smanjuje broj upisanih prvačića sve više djeluje to što je sve više kompletnih porodica zahvaćeno spoljnim migracijama - rekao je.
Republika Srpska u posljednjih 15 godina, možda čak i duže, ima negativan prirodni priraštaj, a primarni uzrok je smanjeni nivo rađanja.
- Međutim, ono što će svakako biti problem je da će se i Federacija uskoro suočiti s problemom, s tim da će brojevi u tom smislu rapidno ići u negativnom smjeru. U Federaciji je 2016. godine, (negativni) prirodni priraštaj bio minus 1.450; za samo tri godine je gotovo utrostručen da bi 2020. godine bio skoro minus 8.300. Dakle, negativan prirodni priraštaj u Federaciji BiH iznosi minus 7.335 - rekao je Čavić.
Federacija je, napominje on, kasnije u odnosu na Republiku Srpsku zapala u probleme koji se tiču prirodnog kretanja mjerenog prirodnim priraštajem, međutim, negativna dinamika je zaista intenzivna tako da će problemi ove vrste, daleko izraženiji, nastati u narednim godinama.
- Tako da gledajući ukupno, kumulativni podaci na nivou Bosne i Hercegovine će biti tako izraženi u godinama koje dolaze. Odgovori na većinu naših problema nisu kako bi trebalo da budu, sistemski, pa ni na ovo pitanje koje ima veliki broj pojedinačnih uzroka - napominje Čavić.
Podsjetio je na ekonomsku i ukupnu društvenu tranziciju koja je dovela do promjene načina i stila života te su proizašle posljedice ukupno djelovale na ove pojave.
Društveni odgovor bi trebalo da bude formulisan u vidu populacione politike koja bi sadržavala tri bitna elementa - definisanu pronatalitetnu politiku, politiku prema migracijama i politiku prema starijima.
- Dosta često se čuje tvrdnja da treba ući u ustavni redizajn BiH kako bi bili stvoreni nekakvi uslovi za formiranje neke nadležne institucije na nivou BiH. Kao da nema ko da se bavi tim, a ima; jasne su nadležnosti u pogledu donošenja sreteških dokumenata kao što je populaciona politika - U RS-u su to organi nadležni za usvajanje takvog dokumenta, a u FBiH je populaciona politika podijeljena nadležnost između Federacije i kantona, u određenim grupama mjera - njegove su riječi.
Dakle, zaključuje demograf, ne postoji nikakav alibi protiv sistemskog pristupa rješavanju ovih problema.
- Na kraju krajeva, ko predloži kvalitetnija rješenja, nek dođe do razmjene praksi u tom dijelu. Bilo kakvo odlaganje za suočavanje s ovim problemom na sistemski način je ništa drugo do nebriga o vlastitom stanovništvu - rekao je.
Aleksandar Čavić poziva sve koji, po njegovim riječima, imaju jasnu nadležnost u ovom segmentu, da reaguju, prestanu s odugovlačenjem i bilo kakvim izgovorima kako bi, poštujući ustavnu strukturu, ustavne i zakonske nadležnosti pojedinih nivoa vlasti, populacijske politike u entitetima bile usvojene, s tri navedene cjeline u sebi, te dosljedno i dugoročno bile provođene jer, prosto, problemi ove vrste ne mogu biti riješeni za pola godine, godinu.
- Zamislite da je to urađeno prije 15 godina, toliko bi već bili provođeni strateški dokumenti te bismo danas imali osjetan rezultat. Ali, na vrijeme koje je prošlo ne možemo uticati, pa sada treba usvojiti da bi za nekih dvije-tri decenije imali pozitivne rezultate odnosno da bi uopšte obezbijedili opstanak na ovim prostorima - zaključio je.
Za aktuelne mjere koje vlasti ipak poduzimaju poput pomoći stambenom zbrinjavanju mladih parova, biomedicinski potpomognutoj oplodnji i drugim, Čavić kaže da su parcijalna rješenja i da se jedan broj mjera poduzima ne računajući uopšte kakav je njihov ukupni efekat na nivo rađanja, migracije ili na politiku prema starijim osobama.
Međutim, asistirana reprodukcija nije mjera pronatalitetne politike jer i kad je najšire dostupna, statistički će beznačajno uticati na povećanje ukupne stope fertiliteta, kaže Čavić.
- Ali ne smatram da tu mjeru treba ukinuti, naprotiv, treba je uglavnom posmatrati kao podršku parovima u pokušaju da se ostvare kao roditelji, ali ne biti u zabludi da će ona značajno uticati na ukupnu stopu. To je jedna od stvari kod nas gdje, upravo zbog toga što stručnjaci ne govore o ovom problemu i formulisanju populacione politike, a to bi trebalo da budu demografi u prvom redu - imamo čitav niz mjera koje se u nauci uopšte ne smatraju pronatalitetnim, a budu definisane kao mjere pronatalitetne politike - Čavićeve su riječi.
O ovim problemima može se govoriti i u širem, regionalnom kontekstu, s pojedinim izuzecima, ne misleći samo na prostor bivše Jugoslavije, kaže demograf.
Ipak, napredak je moguć ako se mjere pravilno definiraju i provode u dugom roku.
- Međutim, kod nas je problem što to nije sistematizovano, što se ne konsultuju stručnjaci iz ove oblasti i meni se čini da nosioci vlasti na različitim nivoima kod nas samo deklarativno žele nešto postići, ali oni, naročito u pogledu spoljnih migracija, imaju neko tiho zadovoljstvo što se to dešava, mislim, jer se tako lišavaju konkurencije, potencijalnih političkih protivnika - kazao je Čavić.
(FENA) J. Č.
