prijava
SARAJEVO, 19. novembra (FENA) - Više nije nikakva novost da su društva na zapadnom Balkanu podbacila u mnogim socioekonomskim aspektima, ocijenila je danas zamjenica generalne sekretarke Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Tanja Miščević, na otvaranju online regionalnog skupa "Evropski stup socijalnih prava: izazovi i mogućnosti za ekonomije zapadnog Balkana".
Kako je istaknula RCC s vladama u regiji, Evropskom unijom (EU) i mnogim drugim, radi na smanjenju tog jaza između regije i EU, naglašavajući da su u današnje vrijeme neizvjesnosti bez presedana, izazvane pandemijom virusa Covid-19, socijalna prava važnija nego ikad i treba ih rješavati odmah.
- Ovdje mislimo o osnovnim egzistencijalnim temama poput radnih mjesta, plata, pristupa obrazovanju, uključivanju ugroženih društvenih grupa, zdravstvenoj zaštiti, pristupu vodi i sanitarijama - kazala je Miščević.
Socijalna neravnopravnost na zapadnom Balkanu je značajna. Omjer između prosječnog prihoda najbogatijih 20 posto stanovništva i prosječnog prihoda najsiromašnijih 20 posto stanovništva kreće se od 6,2 do 8,6 i veći je od prosjeka u EU koji iznosi 5,2.
Takva neravnopravnost nesrazmjerno pogađa žene, mlade, Rome ili osobe s invaliditetom i ova pitanja se trebaju prioritetno rješavati, smatraju u RCC-u.
- Pitanje koje je danas pred nama je kako naše vlade mogu pomoći u unapređenju života građana i podržati inkluzivnija i pravednija društva, naročito za mlade. Regija mora pronaći način da privuče mlade ljude da ostanu ovdje i da ne odlaze, jer odliv kvalificirane radne snage postaje sve ozbiljniji problem u šest ekonomija zapadnog Balkana - dodala je Miščević.
Direktor Ureda Međunarodne organizacije rada (ILO) za centralnu i istočnu Evropu Markus Pilgrim istaknuo je važnost socijalnog dijaloga, naglasivši da potencijalne koristi moraju biti veće od troškova, što je ključna pretpostavka koju treba ispuniti da bi socijalni dijalog imao uticaja na ekonomski i društveni napredak, kao i da je vremenski faktor također važan jer je za socijalni dijalog potrebno vrijeme, a krizna vremena zahtijevaju brze reakcije.
Govoreći o evropskim integracijama i politici zapošljavanja, direktor Glavne uprave Evropske komisije (EK) za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje Jordi Curell Gotor naglasio je da ekonomija koja se ne bori protiv neravnopravnosti ne može funkcionirati.
Podvukao je da regionalni pristup izazovima u oblasti socijalnih prava kroz razmjenu najboljih praksi, informacija i iskustava i međusobno učenje može biti veoma koristan.
Regionalni pregled ekonomija zapadnog Balkana u odnosu na Evropski stup socijalnih prava koji je pripremio RCC-ov projekat Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja 2 (ESAP 2) na osnovu izvještaja šest ekonomija zemalja zapadnog Balkana pokazuje da su i dalje prisutni značajni izazovi u pogledu pristupa tržištu rada i jednakih mogućnosti.
Samo jedno od troje građana u dobi od 20 do 64 godine ne učestvuje u tržištu rada, ali je znatno veća vjerovatnoća da će žene ostati neaktivne (više od 46 posto).
Stopa zapošljavanja za starosnu grupu od 20 do 64 godine je 2019. dosegla najviši nivo od 59,1 posto, u poređenju s 49,5 posto u 2012. godini.
Iako je porast zaposlenosti bio impresivan, i dalje zaostaje za stopom od 73,9 posto koja je zabilježena 2019. godine u EU-28 i ciljanom stopom zaposlenosti od 75 posto iz Strategije EU 2020.
Današnji online regionalni skup na kojem se raspravlja o uspješnosti ekonomija zapadnog Balkana u provedbi Evropskog stupa socijalnih prava i izazovima i mogućnostima za regiju organizirao je RCC-ov projekat Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja 2 (ESAP2) s Glavnom upravom EK za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje.
Na skupu su se okupili predstavnici ministarstava rada, obrazovanja i finansija sa zapadnog Balkana, kao i predstavnici Evropske fondacije za obuku i Međunarodne organizacije rada (ILO), saopćeno je iz RCC-a.
Evropski stup socijalnih prava je relativno nova inicijativa koja je odobrena krajem 2017. godine na Evropskom socijalnom samitu za pravedna radna mjesta i rast.
Na visokom političkom nivou je ponovo potvrđeno njegovih 20 principa koji pokrivaju oblasti jednakih mogućnosti i pristupa tržištu rada, poštenih uvjeta rada i socijalne zaštite i inkluzije.
(FENA) M. B.
