prijava
ZAGREB, 19. listopada (FENA) - Prva dvodnevna međunarodna znanstveno-stručna konferencija "Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma" održava se na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaju.
Dekan Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Pavo Barišić istaknuo je kako gastarbajterska poema nije samo puki egzodus. "Gostujući radnici nisu ni gosti niti su puki radnici, kako im je neprilično skovano ime", rekao je i dodao kako su to ljudi sa svojim bremenitim sudbinama i ispunjenim životima koji iz zavičaja odlaze, ali se i vraćaju.
Podsjetio je kako o polustoljetnoj gastarbajterskoj epopeji, koja ima višestruko značenje, rječito govori izreka švicarskoga književnika Maxa Frischa: "Pozivali smo radnike, a došli su nam ljudi."
Ta izreka, ocijenio je, svjedoči o egzistencijalnim dramama naših ljudi, gostujućih radnika, koje su se odvijale u zemljama primateljicama, ponajviše Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.
No u Hrvatskoj bi, dodao je Barišić, taj ironični aforizam mogli parafrazirati izrekom: "Slali smo radnike, a otišli su nam ljudi."
Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić podsjetio je na važnu ulogu Crkve u gastarbajterskoj poemi. Istaknuo je da su Crkva i crkvene misije imale ključno značenje za očuvanje hrvatskog identiteta, vjere i kulture gastarbajtera. Iseljavanje hrvatskih građana je zaboravljena tema, a upravo će nas proučavanje iseljavanja, rekao je Tanjić, naučiti na propuste koje činimo i koje smo činili.
U ime organizatora sudionike je pozdravio voditelj Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Šterc.
Pročitao je emotivno autobiografsko pismo iz perspektive gastarbajtera te ustvrdio kako se nikada nije ozbiljnije raspravljalo o znanstvenoj, političkoj i strateškoj razini gastarbajtera.
Rekao je kako je hrvatsko iseljeništvo voljelo idealizam, a ne komunizam. "Zato želimo shvatiti i drugima pokazati kako je to ista Hrvatska", rekao je Šterc i dodao kako je ona "bogatija za njihove vrijednosti koje želimo razumjeti i na njima graditi zajedničku budućnost, a ne mirno promatrati kako s njima nestajemo i mi".
Ocijenio je da je organizacija prve konferencije o gastarbajterima početak primjerenog vrednovanja teme na institucionalnoj, sveučilišnoj, znanstvenoj i javnoj razini te planiranoga bijenalnog održavanja ciklusa konferencija.
Tado Jurić s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u svojem je izlaganju usporedio 1960-te godine i danas. Glavna je razlika ta što se više ne iseljava toliko zbog siromaštva, koliko zbog gubitka pravde u institucije i konstantnoga pesimizma u društvu, ustvrdio je Jurić i dodao kako migrantske mreže sve više pojačavaju iseljavanje i postaju tzv. agenti iseljavanja.
Stvorio se okvir koji je teško probiti, a za to nema političke volje, istaknuo je i dodao kako se prije za gastarbajtere smatralo da se radi o priprostim ljudima, no danas da su ti ljudi uspješni.
U sklopu konferencije organizirana je i izložba o gastarbajterima koja se može razgledati u predvorju Konferencijske dvorane Zagreb na Fakultetu hrvatskih studija.
Konferenciju su organizirali Fakultet hrvatskih studija i Hrvatsko katoličko sveučilište uz potporu i pokroviteljstvo Ministarstva znanosti i obrazovanje te Zaklade Konrad Adenauer.
To je prva konferencija takve tematike u Hrvatskoj i širem regionalnom okruženju, a svrha joj je okupiti znanstvenike i stručnjake koji će različitim pristupima pridonijeti razumijevanju gastarbajterske problematike, prenosi Hina.
(FENA) Z. P.
