prijava
BOGOTA, 7.oktobra (FENA) - Kolumbijski aktivisti civilnog društva suočavaju se sa sve većim nasiljem unatoč mirovnom sporazumu iz 2016. i pandemiji koronavirusa, a najmanje ih je 415 ubijeno u manje od pet godina, priopćila je u utorak Međunarodna krizna grupa.
Stotine aktivista su maltretirani ili prisilno raseljeni od 2016. godine, navodi se u izvještaju, prenosi dpa.
Institut za razvoj i mirovne studije ( INDEPAZ), nevladina organizacija koja provodi dugoročne projekte u potrazi za mirom u Kolumbiji, navodi da je broj ubijenih čelnika zajednice i aktivista za ljudska prava oko 1.000 od potpisivanja mirovnog sporazuma u novembru 2016. godine.
Lokalni aktivisti, koje se obično nazivaju društvenim vođama, "najvatreniji su podupiratelji" mirovnog sporazuma s gerilskim pokretom FARC, koji je okončao 52-godišnji sukob, saopćila je Krizna grupa.
Sporazum je doveo do demobilizacije 7.000 boraca, ali disidenti FARC-a, gerilska skupina Nacionalnooslobodilačka vojska (ELN), paravojne i kriminalne bande i dalje su aktivne.
Podaci koje imaju tužitelji sugeriraju da se 59 posto ubistava može pripisati prepoznatljivim oružanim grupama, 39 posto nepoznatim osobama, a dva posto vojnim oficirima, navodi se u izvještaju.
Pandemija je pogoršala nesigurnost socijalnih čelnika jer su oružane grupa koristile ograničenja kretanja kako bi učvrstile kontrolu, navodi Krizna grupa.
Konkurentske oružane grupe često "smatraju socijalne vođe zaprekama ilegalnom poslovanju - posebno proizvodnji i trgovini kokainom - ili njihovim planovima za prisiljavanje na odanost zajednica", navodi se u izvještaju.
"Druga ubistva ukazuju na ulogu prikrivenih interesa u državi, lokalnom poslovanju ili oružanim snagama," dodaje Krizna grupa.
(FENA) B. D.
