prijava
SARAJEVO, 6. maja (FENA) - Izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju se najčešće bazira na otkrivanju identiteta žrtava, prezentiranju poluinformacija i glasina, izvrgavanju žrtve sramoti i javnom linču, te 'opravdavanju' nasilnika, istaknuto je tokom edukativnog webinara „Izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju“, u organizaciji Udruženja BH novinari.
Tokom trodnevne edukacije trenerice prof. dr. Lejla Turčilo i prof. Dr. Belma Buljubašić sa Fakulteta političkih nauka Sarajevo i Lea Čengić iz Regulatorne agencije za komunikacije su govorile o medijskoj regulativi, etičkim standardima, izvještavanju o senzitivnim temama i rodno zasnovanom nasilju, te medijskoj kulturi i rodu.
Tokom prve edukativne sesije, Buljubašić je govorila o reakcijama na seksualno nasilje u BiH, koje se većinom svode na potpunu ignoranciju ili na uvriježene stereotipe i mitove sa osudom žrtve, što ukazuje na stepen izrazite konzervativnosti društva.
- Ovakav tretman društva prema ženama žrtvama nasilja uzrokuje da većina nasilnih radnji bude neprijavljena, a počinitelji ostaju nekažnjeni - ističe Buljubašić, dodajući da žrtve ne prijavljuju seksualno nasilje iz straha od osude društva, retraumatizacije i želje da se o njima ne raspravlja i osuđuje.
Buljubašić kaže da bh. mediji o rodno zasnovanom nasilju izvještavaju većinom kada su u pitanju slučajevi fizičkog nasilja, dok su neki drugi oblici kao što su ekonomsko i psihičko nasilje slabije zastupljeni ili o njima uopšte nema medijskih objava.
- Novinari najčešće prilikom izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju koriste senzacionalističke i nedovršene naslove, kreirajući vijesti iz domena crne hronike, takmičeći se ko će prikupiti više detalja o životu žrtve - smatra Buljubašić, naglašavajući da medijskim profesionalcima ne treba da bude cilj puko izvještavanje o onome što se dogodilo, već da trebaju ukazati na ozbiljnost problema, dati drugim žrtvama nasilja smjernice kako mogu izaći iz nasilničkih odnosa, te kome se mogu obratiti.
Da medijski profesionaci često griješe prilikom izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju, smatra i prof. dr Lejla Turčilo, koja kaže da je većinom riječ o nepoštivanju novinarskih standarda i neetičnom izvještavanju, senzacionalizmu, kao i o nebrizi o posljedicima po osobu - žrtvu, ali i društvo.
- Novinari ne bi trebalo da se fokusiraju samo na događaj, već trebaju imati u vidu cijeli kontekst u vezi sa osobom koja je izložena nasilju. Također, potrebno je voditi računa o načinu na koji se određena osoba portretira u mediju u pogledu njene ranjivosti - ističe Turčilo, dodajući da se potpuno zanemaruju osjećaji članova porodice žrtve, koji su i sami često izloženi medijima, te se rovi po njihovom privatnom životu da bi se obezbijedile 'ekskluzivne' informacije.
Lea Čengić iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH kaže da su problemi u vezi s rodno zasnovanim izvještavanjem ogledaju u neprihvatanju koncepta ravnopravnosti spolova, stereotipnom prikazivanje žena i muškaraca, slaboj upotrebi rodno senzitivnog jezika, marginalizaciji i socijalnom isključivanju žena, te o malom broju istraživanja o toj temi.
- Kodeksi Regulatorne agencije za komunikacije BiH sadrže detaljnije odredbe o zabrani diskriminacije i stereotipnog prikazivanja, odredbe u vezi s govorom mržnje, izvještavanjem o krivičnim postupcima i zaštiti maloljetnika koji su umiješani u krivične postupke u bilo kojem svojstvu, a koje su značajne u kontekstu izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju - kaže Čengić, naglašavjući da su proteklih godina utvrđeni slučajevi kršenja navedenih odredbi u vezi stereotipnog predstavljanja žena, kao i povrede privatnosti žrtava ili svjedoka nasilja, te govora mržnje na osnovu seksualne orijentacije.
Prvog dana webinaru je prisustvovalo 30 novinara/ki, urednika/ca, blogera/ki te studenata/ica novinarstva iz Tuzle, Kaknja, Sapne, Tešnja, Mostara, Bihaća, Sarajeva, Banjaluke, Zenice, Velike Kladuše, Zvornika, Kalesije, Bosanske Krupe i Donjeg Vakufa.
Sudionici su zaključili da mediji imaju važnu ulogu u razbijanju predrasuda i suzbijanju diskriminacije, te da sa profesionalnim izvještavanjem, poštujući prava i interese žrtava rodno zasnovanog nasilja, mogu doprinijeti shvatanju i prihvatanju različitosti u društvu, te prevenciji i smanjenju nasilja nad ženama i borbi za ravnopravnost spolova.
Webinar je dio projekta „Izgradnja pravednijeg, ravnopravnijeg i integrisanog društva koje ženama u Sarajevu garantuje lični integritet i pravo na život bez nasilja na osnovu spola“ koji realizira Udruženje/udruga BH novinari u saradnji sa Medicus Mundi Mediterania iz Barselone, saopćeno je iz tog udruženja.
(FENA) J. Č.
