prijava
SARAJEVO, 17. mart (FENA) - Generalno, atmosfera je veoma nezdrava, a veliku odgovornost za to snose mediji. Dovoljno je pogledati koliko je bilo senzacionalističkih članaka od početaka epidemije korone, koliko lažnih vijesti i dezinformacija - kaže u razgovoru za Fenu psihologinja i psihoterapeutkinja u edukaciji Emina Žuna, govoreći o situaciji kroz koju prolaze bh. građani te eventualnim posljedicama izazavanim pandemijom COVID-19 uzrokovanom virusom SARS-CoV-2.
Situacija vanrednog stanja dovodi do određenih kriznih grupnih ponašanja vođenih strahom i neizvjesnošću. Vidjeli smo, kaže Emina Žuna, ljude koji su pohrlili u supermarkete da kupe zalihe hrane, od koje preovladavaju brašno, toalet papir i sredstva za dezinfekciju, naglasivši da je taj ilogični konformizam vođen strahom.
- Postoji hipoteza da je korona kod nas bila okidač za ratnu traumu i da nas je podsjetila na glad, čime se nastojalo objasniti ovo ponašanje, ali je činjenica da je ono karakteristično i za ljude u drugim dijelovima svijeta koji nisu preživjeli rat, tako da se ne može u potpunosti time objasniti - istakla je psihologinja Emina Žuna.
Ona podsjeća da su prisutna dva tipa međusobno suprotstavljenih ponašanja - ljudi koji ekstremno paniče zbog korone te oni koji je potpuno ignorišu i nipodaštavaju simptome, pri čemu bi racionalno ponašanje bilo ono između ta dva.
- Sve je to u vezi s načinom na koji se inače odnosimo prema promjenama i neizvjesnostima u životu, našoj frustracijskoj toleranciji i mehanizmima suočavanja. Nekim ljudima se puno lakše prilagoditi i podnijeti neizvjesnost dok kod drugih ona izaziva anksioznost i panične napade - kazala je.
Žuna podvlači da treba uzeti u obzir i stanje u kojem smo bili prije pandemije – da li smo bili izloženi stresu i smo u ranjivom mentalnom stanju ili pak pripadamo populaciji koja je rizična za COVID-19.
- Od početka se, kao nekim tonom olakšanja i ohrabrenja, naglašavalo da je virus najopasniji za stariju populaciju pri čemu se nije vodilo puno računa o starim ljudima koji su to slušali. Obzir prema njima je zakazao, a na površinu su izbili i bezobzirnost te neodgovornost prema dobrobiti društvene zajednice. Ovdje najviše mislim na ljude koji su se, i pored sumnje da bi mogli biti zaraženi, izlagali socijalnim kontaktima, ne mareći pri tome za druge - podvukla je.
Žuna također podsjeća da veliki broj ljudi iz zemalja pogođenih virusom nakon dolaska u BiH nije poštovao samoizolaciju što o govori o njihovoj društvenoj neodgovornosti.
- Međutim, s druge strane imali smo situaciju pravog medijskog linča prema tim pojedincima, pravi govor mržnje zbog kojeg su se zaraženi ili oni koji su sumnjali na to, s pravom mogli osjetiti veoma ugroženo. Dakle, u oba slučaja imamo prekomjernost, pretjerivanje, višak emocije - kazala je.
Žuna smatra da idealno ponašanje u ovoj situaciji podrazumijeva zdravi i umjereni oprez, te poštivanje instrukcija WHO i zdravstvenih stručnjaka, pridržavanje uputa kriznih štabova itd.. Treba se voditi, smatra ona, racionalnošću i logikom te izbjegavati katastrofična ponašanja i scenarije budući da nam ona nikako ne pomažu.
- Također, ne treba se voditi ni mišlju: "Ma neće mene, nema šanse" - ni ona nije logična jer zašto ne bi? Takvo ponašanje nam također ne koristi i najoptimalnije bi bilo da smo svjesni realnog rizika, ali bez paničnog pretjerivanja - mišljenja je ona.
Emina Žuna preporučuje onima koji imaju privilegiju da ostanu kući, iskoriste to vrijeme za rad na sebi ili neku drugu korisnu aktivnost.
- Oni bi se mogli posvetiti fizičkoj ili psihičkoj dobrobiti, čitati, gledati filmove i serije, možda započeti neku aktivnost koju su oduvijek željeli, a nisu imali vremena za nju. Barem u kućnim uslovima, uz internet, možemo da pronađemo šta god želimo pa ni ta samoizolacija nije tako loša - istakla je.
Što se tiče psiholoških posljedica koje će korona imati po ljude, nakon što prođe, Žuna smatra da one neće biti strašne ni značajne.
- Najviše će ih osjećati ljudi koji su zbog korone izgubili nekog bliskog, ali gledano globalno, smatram da će se sve brzo zaboraviti - barem u ovom psihološko-emotivnom smislu. Ekonomske posljedice će se vjerovatno duže osjećati i po tome ćemo se korone i sjećati, ali u ovom ponašajno-emotivnom smislu sjetićemo je se tek nakon što nas zadesi neki budući virus. U tom smislu je moguće da nam svima ovo bude jedna lekcija, i globalna i individualna, te da u sljedećoj situaciji znamo šta možemo očekivati i kako se trebamo ponašati, pa se možemo bolje i pripremiti - podvukla je.
Naglašava da su članovi Društva psihologa Fededacije BiH spremni da pomognu te slijede upute koje je dala krovna evropska organizacija EFPA.
- Što se tiče psihološke podrške, na nju su odgovorila strukovna udruženja, pojedine organizacije, ali i pojedinci koji besplatno nude pomoć. Tako npr. u RS-u možemo nazvati besplatnu liniju Plavog telefona: 080 050-305, dežurni psiholog Crvenog križa je dostupan na broj: 062 040 653, od 10-19h, Fondacija "Krila" nadi nam nudi pomoć na broj: 062 772 591, a dostupni su i drugi brojevi - kazala je ona.
Žuna ističe da je ovo prilika za sve one osobe koje imaju problem da potraže pomoć psihologa u "normalnim uslovima" da je ovo vrijeme krize i da je pomoć potrebna svima - to može voditi daljoj destigmatizaciji.
(FENA) M. L.
