prijava
SARAJEVO, 9. aprila (FENA) - Ministarstvo pravde i uprave KS, kako je i najavljeno prilikom podnošenja krivične prijave protiv pripadnika Ravnogorskog pokreta Višegrad zbog obilježavanja godišnjice hapšenja Draže Mihajlovića, danas je uputilo zahtjeve prema registarskim sudovima u Republici Srpskoj za zabranu rada 16 udruženja koji u svom nazivu imaju odrednicu ravnogorski ili četnički pokret.
Iz ministarstva navode da su takva udruženja samim svojim nazivom u suprotnosti s Ustavom Republike Srpske, Zakonom o udruženjima i fondacijma RS, a principe na kojima zasnivaju svoje djelovanje zabranjuje Međunarodna konvencija o sprječavanju svih oblika rasne diskrimnacije.
Ističu da Ustav RS-a jasno precizira da je "zabranjeno……djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, ….. kršenje Ustavom zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti".
Zahtjev za zabranju djelovanja i brisanje iz registra Udruženja četničkog ravnogorskog pokreta upućen je i zbog djelovanja suprotnog Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju svih oblika rasne diskriminacije, te odredbi Zakona o udruženjima i fondacijama Republike Srpske, a koje se ogleda u promoviranju nacionalne mržnje zastupanjem ideologije koja predstavlja kontinuitet politike etničkog čiščenja, te kao takvo nesumnjivo predstavlja javno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.
Djelovanje pokreta koja u svom nazivu, osnivačkim aktima i/ili praktičnom djelovanju promoviraju i zagovaraju politike ravnogorskog pokreta iz Drugog svjetskog rata, suprotno je ustavnom poretku jer zastupa i zagovara ideologiju koja predstavlja opasnost po nezavisnost, suverenost i ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i Brčko distrikta, što izaziva opasnost po javni mir, javni poredak i javni moral, ali i kreira osjećaj opće nesigurnosti kod građanki i građana.
Upravo iz istih razloga, u Crnoj Gori donijeta je zabrana djelovanja udruženja koja u svojim nazivima imaju prefikse ravnogorskog i četničkog pokreta.
Po riječima ministrice pravde i uprave Kantona Sarajevo Lejle Brčić, iznenađuje da institucije na svim nivoima vlasti nisu ranije reagirale, jer je još 2017. u zvaničnoj Informaciji o sigurnosti u Bosni i Hercegovini koju je sačinilo Ministarstva sigurnosti BiH ukazano na opasnost postojanja i protivpravnost djelovanja ovakvih udruženja.
- Ustavna obaveza svih organa javne vlasti, na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, je zaštita javnog interesa, ali i poštivanje međunarodnih standarda prihvaćenih ratificiranjem međunarodnih konvencija, kako bi se izbjegle i spriječile dalje štetne posljedice koje ovo i slična udruženja svojim djelovanjem proizvode - istakla je Brčić, te izrazila očekivanje da će institucije i odgovorni nosioci javnih funkcija postupiti u skladu sa svojim nadležnostima, te ustavnim i zakonskim obavezama, saopćeno je iz Pres-službe KS.
(FENA) M. B.
