prijava
KONJIC, 18. prosinca (FENA) - Drugo izdanje manifestacija posvećena životu i djelu Kasima Prohića – "Činiti i biti" počelo je u ponedjeljak navečer poetsko-scenskim performansom u Galeriji Narodnog univerziteta u Konjicu.
Uz mentorstvo Aldine Medije, srednjoškolka Envera Moro napisala je tekst pod parolom "Odvažnost izricanja", što je i naziv jednog od Prohićevog djela.
Cilj performansa, kojeg su izveli učenici osnovnih i srednjih škola te studenti, bio je potaknuti sudionike na samostalan istraživački rad, kreativnost, te upoznati ih sa djelom Kasima Prohića kroz različite metodološke postupke koji bi približili tematske definicije Prohićevog filozofskog promišljanja različitim starosnim skupinama.
Manifestacija "Kasim Prohić - činiti i biti" nastavlja se u srijedu, 19. prosinca, koncertom klasične muzike na kojem će nastupiti Emir Nuhanović na klarinetu i učenici i učenice Baletske i muzičke škole „Amadus“ uz klavirsku suradnju Belinde Krnić, najavili su organizatori.
Prohić je bio bosanskohercegovački filozof, profesor estetike i suvremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koji je čitav svoj život u sebi vodio bitku između pjesnika i diskurzivnog mislioca.
Rodio se u Konjicu 1937. godine. U svom rodnom gradu je završio gimnaziju, a tijekom školovanja pisao je poeziju i objavljivao u omladinskim časopisima.
Na sarajevskom Filozofskom fakultetu diplomirao je 1960., a već sljedeće godine biva izabran za asistenta profesora Fochta na katedri za estetiku. Iste godine počinje objavljivati stručne radove u časopisima "Izraz" i "Pregled".
Svoju prvu knjigu "Odvažnost izricanja" objavio je 1970. godine, a ubrzo nakon toga objavio je "Figure otvorenih značenja – fenomenologija".
1972. imenovan je za glavnog urednika poznate filozofske biblioteke "Logos", a tu funkciju obavljat će sve do svoje smrti. Iste godine u sarajevskoj "Svjetlosti" izlazi i njegova studija o djelu Meše Selimovića "Činiti i biti", a dobija i zvanje izvanrednog profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
1973. godine postaje glavni urednik književnog časopisa "Izraz", a 1974. u Veselin Masleši objavljuje studiju o poeziji Maka Dizdara pod nazivom Apokrifnost poetskog govora.
Godine 1979. Prohić je izabran za glavnog urednika novog filozofskog časopisa "Dijalog" (koji još uvijek izlazi u Sarajevu). Godine 1980. objavljuje u "Nolitu" studiju "Prizma i ogledalo", koja sadrži tri velika eseja o autorima čuvene kritičke filozofske škole: Lukaču, Blohu i Adornu.
Izostavio je studiju o Valteru Benjaminu sa namjerom da je objavi u posebnoj knjizi koju nije uspio za života završiti. Za "Prizmu i ogledalo" dobio je nagrade Nolit i Veselin Masleša.
Iste godine postaje dekan Filozofskog fakulteta, a na dužnosti ostaje tri godine, kratko do pred svoju smrt. Umro je nakon kratke i teške bolesti u zagrebačkoj bolnici Rebro 1984. godine.
(FENA) R. G.
