prijava
PRIJEDOR, 31. maja (FENA) - Simboličnim mirnom šetnjom preživjeli Prijedorčani kroz prijedorsko šetalište i na Gradskom trgu, pridržavajući se svih epidemioloških mjera, obilježili su danas "Dan bijelih traka" prisjećajući se 3.176 ubijenih Prijedorčana, civila nesrpske nacionalnosti, među kojima je 102 djece.
Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka i bivši logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja Mirsad Duratović kazao je u razgovoru za Fenu da je ovo dan kada se svi sjećaju 30. i 31. maja 1992. godine kada su tada novoformirane srpske vlasti naredile svim nesrbima da na rukama nose bijele trake, a kuće obilježe bijelim zastavama/čaršafima.
Tada su proglasom kazali da je to potrebno učiniti kao znak podrške za novoformirane vlasti, ali uslijedili su progoni, mučenja i ubijanje svih onih koji su na taj način bili "obilježeni".
Ove godine, napominje Duratović, fokus je na 102 ubijene prijedorske djece i inicijativu roditelja da se postavi dostojno spomen-obilježje ubijenim mališanima u centru Prijedora, iako gradske vlasti već dugo odbijaju to da urade.
- U proteklih sedam godina gradske vlasti izbjegavaju da daju odobrenje za izgradnju tog spomenika iako su izgradili nekoliko spomenika poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske i to bez bilo kakvih saglasnosti, regulativnih planova ili građevinskih dozvola. Sada se od roditelja ubijene djece traži da ispoštuju sve zakonske procedure kako bi izgradili spomenik - dodao je.
U Prijedoru je danas bio veliki broj članova porodica ubijenih Prijedorčana i roditelja ubijene djece iz cijele Bosne i Hercegovine.
- Inicijativa je vrlo blizu ostvarenja jer smo sve bliži dogovoru s lokalnim vlastima o lokaciji gdje bi spomenik mogao biti izgrađen. To je sada jedini 'kamen spoticanja' u cilju pomirenja i tema je koja remeti ponovno uspostavu pomirenja - kazao je Duratović.
Kaže da su dani oko 30. i 31. maja u Prijedoru teški i u zraku se osjeti nelagoda, zbog čega Duratović izražava nadu da će nakon izgradnje spomenika sve tenzije i nelagoda nestati te učiniti da Prijedor krene naprijed. Učinjeno se ne može zaboraviti, dodaje, ali spomenik može pomoći pomirenju.
Napominje da su se stvari pokrenule s mrtve tačke jer se krenulo u priznavanje žrtava torture nesrpske nacionalnosti u bh. entitetu, a najavio je i da bi uskoro trebala biti izgrađena spomen soba u bivšem logoru Trnopolje.
Do sada je doneseno više od 50 pravosnažnih presuda, a zločinci osuđeni na više od 800 godina zatvora. Pojedini zločinci su osuđeni i po dva i čak tri puta. Vode se procesi na Sudu BiH za više od 30 osumnjičenih za ratne zločine u Prijedoru.
Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napada na Kozarac 24. maja i otvaranja logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26.i 30. maja. Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima.
(FENA) L. A.
