prijava
SARAJEVO, 26. septembra (FENA) - Direktor Federalne novinske agencije (FENA), Elmir Huremović, govorio je o implikacijama vještačke inteligencije na medijsku industriju u okviru konferencije Vještačka inteligencija u medijima u Bosni i Hercegovini, naglašavajući njene potencijalne prednosti, ali i izazove koje donosi novinarstvu i povjerenju javnosti. Konferenciju je organizirao Centar za istraživanje društvenih znanosti (SSRC) na Međunarodnom Burch univerzitetu u ime Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini.
Huremović je istakao važnost razumijevanja uloge vještačke inteligencije s obzirom na to da ona nastavlja oblikovati različite industrije, a posebno oblast vijesti i medija. Naglasio je da generativna vještačka inteligencija donosi potencijal za veću efikasnost, pojednostavljene radne procese i kreiranje personalizovanog sadržaja, ali i otvara ključna pitanja, poput rizika po privatnost, predrasuda i šireg pitanja kako bi vještačka inteligencija mogla izmijeniti vlasništvo nad sadržajem i samu prirodu medijske produkcije.
- Kršenja privatnosti i algoritamske pristrastnosti ostaju gorući problemi koji direktno utiču na povjerenje javnosti i integritet medijskih organizacija - kazao je Huremović.
Upozorio je da, kako sistemi vještačke inteligencije analiziraju lične podatke, povećava se rizik od povreda privatnosti i neovlaštene upotrebe podataka, te naglasio potrebu za snažnim mjerama zaštite podataka. Transparentnost i pridržavanje robusnih protokola za zaštitu podataka preporučio je kao ključne korake za osiguranje da vještačka inteligencija ne potkopa odnos između medija i njihove publike.
Govoreći o prijetnji algoritamskih pristrasnosti, Huremović je istakao da modeli vještačke inteligencije, koji se obučavaju na postojećim podacima, mogu nehotice reproducirati i pojačati predrasude prisutne u tim podacima. Pozvao je medijske organizacije da formiraju svoje baze podataka, redovno provode revizije kako bi identificirale i ublažile predrasude, te održavaju ljudski nadzor u uredničkim procesima.
- Vještačka inteligencija treba podržavati medijske radnike, poboljšavajući analizu podataka i provjeru činjenica, a ne diktirati urednički narativ - dodao je.
Huremović je dodatno predstavio i definiciju tradicionalnih medija i da se razlika ne bi trebala zasnivati samo na formatu - bilo da je riječ o štampi, radiju, televiziji ili digitalnim medijima - već na pridržavanju novinarskih standarda, poput objektivnosti, nepristrasnosti i tačnosti.
Tradicionalni mediji obuhvataju sve platforme koje slijede utvrđene procedure za kreiranje vijesti, uključujući istraživanje, analizu, kritičko razmisljanje.
Direktor FENA-e se također osvrnuo na ulogu konteksta, pozadine i emocija u pričama, ukazujući na to da, ako se ovi aspekti smatraju rezervisanim samo za ljudske novinare, vještačka inteligencija bi se mogla posmatrati samo kao alat. Međutim, kada se posmatra kao sredstvo za unapređenje efikasnosti, smanjenje troškova i poboljšanje konačnih rezultata, generativna vještačka inteligencija postaje katalizator promjena unutar novinarstva.
Huremović je ukazao na potrebu da se razmotri brz napredak razvoja vještačke inteligencije i njen kapacitet za učenje i razvoj. Povlačeći paralelu sa iskustvom koje novinari stječu tokom godina, istaknuo je: "Novinarstvo je vještina koja se stječe, a ne nasljeđuje. Sada zamislite koliko brzo vještačka inteligencija može učiti i razvijati se".
Pozvao je na akciju medijske organizacije da kritički sagledaju ulogu vještačke inteligencije u proizvodnji vijesti i osiguraju njeno odgovorno korištenje, čuvajući novinarske vrijednosti i istovremeno prihvatajući mogućnosti koje vještačka inteligencija pruža za budućnost medija.
(FENA) H. D.
