Objavljena knjiga Vincenta Lemirea "U sjeni Zida: život i smrt jeruzalemske četvrti Mughrabi"

Francuski historičar Vincent Lemire očekuje da će njegova knjiga "U sjeni zida: život i smrt jeruzalemske četvrti Mughrabi" izazvati kontroverze zbog osjetljive prirode Svetog grada.

Lemire, koji je objavio nekoliko knjiga o historiji Jeruzalema, rekao je da je materijal za svoj rad uzeo iz lokalnih arhiva, ali i iz osmanskih i francuskih. Njegovu najnoviju knjigu je objavila francuska izdavačka kuća Le Seuil iz Pariza, prenosi AFP.

Većina turista koji posjećuju Jeruzalem zaustavljaju se na Trgu ispred Zapadnog zida, još poznat i kao Zid plača, koji je prema židovskoj tradiciji preživjela struktura Drugog hrama i najsvetije mjesto gdje se Židovi mogu moliti.

Ali prije Šestodnevnog rata, kada je istočni Jeruzalem, uključujući stari grad ograđen zidinama, kontrolisao Jordan, nije bilo trga u podnožju zida.

Umjesto toga, postojala je muslimanska četvrt sa oko 135 domova koje je u 12. stoljeću prvobitno osnovao car Saladin, i gdje je palestinski vođa Yasser Arafat živio neko vrijeme tokom svoje mladosti.

Lemire, direktor Francuskog istraživačkog centra u Jeruzalemu, prati historiju tog područja u knjizi koja će kasnije ove godine biti prevedena na engleski jezik a prevest će je Stanford University Press.

Priča o sudbini jeruzalemske četvrti Mughrabi koja je poznata javnosti je da je odmah nakon što je Izrael zauzeo Stari grad, grupa od 15 jevrejskih poduzetnika uništila naselje kako bi napravila prostor za trg Zapadnog zida.

Trg ispred Zapadnog zida proteže se od drevnog zida, koji je, prema židovskoj tradiciji, najsvetije mjesto gdje se Židovi mogu moliti.

Mediji su ranije izvještavali o ulozi tadašnjeg gradonačelnika Jeruzalema Teddyja Kolleka u operaciji.

Međutim, Lemire je za AFP rekao da njegova knjiga nudi "definitivni, pisani dokaz o predumišljaju, planiranju i koordinaciji ove operacije".

On citira zapisnik sa sastanka između Kolleka i zapovjednika vojske zaduženog za Jeruzalem 9. juna 1967., samo 36 sati prije nego što je naselje srušeno.

- Jedna od tačaka dnevnog reda na tom sastanku je uništavanje četvrti Mughrabi - rekao je Lemire.

Rekao je da je također imao uvid u zabilješku ministarstva vanjskih poslova koje je tog dana pripremalo tačke za sastanak kako bi se objasnilo uništenje naselja koje je "smišljeno kako bi ljudi povjerovali da se radi o sirotinjskoj četvrti i opasnim zgradama".

Rekao je da je u arhivu općine Jeruzalem pronašao bilješku u kojoj se govori o potrebi uklanjanja ruševina tog područja "po nalogu vojnog zapovjedništva".

Nakon stvaranja Izraela 1948., Francuska, kolonijalna sila u većem dijelu sjeverne Afrike u to vrijeme, bila je finansijska podrška četvrti Mughrabi.

Lemire piše da je to bio dio šire regionalne taktike pridobijanja naklonosti među sjevernoafričkim muslimanima "kako bi se suprotstavilo usponu pokreta za nezavisnost u Alžiru", tadašnjoj francuskoj koloniji.

Ali nakon nezavisnosti Alžira 1962., Francuska je "napustila" četvrt Mughrabi i nije pričala o tome, kao i nekoliko drugih nacija, dok je Izrael uništio to područje.

Jordan, tada ogorčeni izraelski rival koji je upravo izgubio kontrolu nad istočnim Jeruzalemom, također nije rekao ništa, piše Lemire.

- Moja intuicija kao historičara je da je postojao implicitni sporazum između Izraelaca i Jordanaca - rekao je za AFP.

Jordanu je dopušteno da zadrži kontrolu nad kompleksom džamije Al-Aqsa, koji se nalazi iznad Zapadnog zida i treće je najsvetije mjesto islama, što je poslijeratni ustupak koji je možda kupio šutnju Amana nad uništenjem četvrti Mughrabi, rekao je Lemire.

Također je rekao da su raseljeni stanovnici tog područja nakon rušenja dobili "minimalnu, ali brzu" finansijsku naknadu, "kako bi se osigurala njihova šutnja".

Lemire je za AFP rekao da očekuje neke "neprijateljske" odgovore na njegovu knjigu, s obzirom na osjetljivost oko jeruzalemskih svetih mjesta i "činjenicu da je ova priča svima neugodna".

Ali rekao je da je bio prisiljen pisati o četvrti kojoj nedostaje zabilježena historija.

- S ovom knjigom, postoji početak historije. To je početak - rekao je autor danas objavljene knjige.

(FENA) B. D.

Početna > Svijet