prijava
SARAJEVO, 12. decembra (FENA) - Aktuelna kriza u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi pokazuje, nažalost, da je i danas na djelu “recept” iz 90-tih godina prošlog stoljeća, usmjeren na rastakanje države i urušavanje bh. društva i vrijednosti na kojima se ono temelji, a posljedično i na ugrožavanje mira i sigurnosti u BiH i šire.
Istaknuto je to danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 u online formatu, čiji su sudionici govorili o temi "Samit za demokratiju bez BiH i presuda Zornić", aludirajući na američki samit na kojem nije bilo bh. predstavnika.
Takvom razvoju događaja, prema mišljenju sudionika sesije, suštinski su u najvećoj mjeri doprinijeli - odustajanje i nedosljednost međunarodnih i domaćih političkih aktera u provođenju presuda relevantnih međunarodnih sudova i otklanjanja posljedica genocida i udruženih zločinačkih poduhvata, a što je konačnici dovelo do odustajanja od temeljnih civilizacijskih i demokratskih vrijednosti.
Konstatirano je kako korijeni i uzroci takvog stanja sežu i dalje, uključujući i nametanje stereotipa o BiH kao “tamnom vilajetu, corpusu separatumu i posebnom slučaju" za koji ne vrijede pravila demokratskog poretka nego konstrukt etnokracije.
Uvodničarka dr. Valery Perry, viša saradnica u Vijeću za politiku demokratizacije i američka ekspertica za zapadni Balkan, koja je snažno angažirana u akademskom i istraživačkom radu o upravljanju, demokratizaciji i ekstremizmu u BiH i regionu, osvrnula se na prošlosedmični Samit za demokratiju, održan na inicijativu američkog predsjednika Joe Bidena.
Budući da veoma dobro poznaje balkanske prilike, komentirala je aktualna dešavanja, a posebno se osvrnula na ulogu međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini te probleme s kojima se naša država trenutno suočava.
Dok je Bidenova administracija ovaj događaj vidjela kao priliku da pokaže da se 'Amerika vratila' u post-Trumpovoj eri, i da podstakne demokratske sisteme za koje se čini da globalno pate od krize povjerenja, bilo je i jakih kritika sa svih strana – podsjeća uvodničarka, navodeći kako su demokratija i demokratizacija proces, a ne linearna krajnja tačka.
Mišljenja je, međutim, da ključne poruke Samita moraju postati suštinski element američke vanjske politike, te da postoji potreba da se promoviraju načela liberalne/demokratske teorije mira, “koja tvrdi da se sigurnost poboljšava kada je više zemalja utemeljeno na demokratskim sistemima i vladavini prava zasnovanoj na zakonu”.
- Možda je upravo ova mala zemlja Bosna i Hercegovina, smještena u 'zadnje dvorište' Evrope, ona koja pruža priliku da se kao ključne uspostave vrijednosti građanskog učešća, političke odgovornosti, slojevitih identiteta, dobrog upravljanja i poštivanja prava koja uvažavaju dostojanstvo svake osobe u zemlji – precizira Perry.
U tom kontekstu upozorava da bi drugačije postupanje, istovremeno, značilo povlačenje od vrijednosti proklamiranih na prošlosedmičnom samitu i spremnost da se one podrže, podsjećajući na pokušaje političkih lidera u BiH, čije su agende odavno poznate, da manipuliraju međunarodnom zajednicom.
Perry posebno frustrirajućim smatra činjenicu da stavovi građana i aktivista koji insistiraju na vlastitim pravima, poput Azre Zornić i Samira Beharića, nisu uključeni u kontekstu pregovora o ustavnim i izbornim reformama u BiH.
Uvodničarka je bila i Azra Zornić na temelju čije je apelacije Evropski sud za ljudska prava iz Strasbourga donio presudu u kojoj je zaključio da je došlo do povrede člana 14 (zabrana diskriminacije) u vezi sa članom 3 Protokola broj 1 (pravo na slobodne izbore) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
Naime ta se povreda odnosi na nemogućnost Azre Zornić da sudjeluje na izborima za Dom naroda BiH i bh. Predsjedništvo.
Zornić u tom kontekstu napominje “da je ta presuda blagovremeno provedena, danas građani ne bi živjeli u stanju etnokratije i strahu od segregacije, rata i secesije”.
- Umjesto da se bave ekonomijom i privredom kako bi spasili državu od bankrota i kako bi zadržali mlade i osigurali im bolju budućnost u BiH, etnonacionalistički lideri u namjeri da sačuvaju lično bogatstvo koje su stekli preko leđa građana, te da bi se zaštitili od optužnice za korupciju i zloupotrebu položaja i ovlasti, drže građane kao taoce svojih etnonacinalističkih djelovanja – upozorava Zornić.
Istovremeno, konstatira kako je implementacija presuda Suda u Strasbourgu imperativ demokratske budućnosti BiH.
Na značaj provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava, u kontekstu ustavnih i drugih reformi u BiH, ukazao je i uvodničar i istaknuti građanski aktivista Samir Beharić, potcratvajući kako je izostanak implementacije presude Zornić i drugih, jasan signal mladim ljudima u BiH da ova država nije spremna na izgradnju društva po savremenim evropskim principima.
- Ovakva vrsta diskriminacije je samo jedan od primjera etničke segregacije koju pronalazimo čak i u obrazovnom sistemu, gdje mladi Bošnjaci i Hrvati pohađaju odvojene učionice samo jer su Bošnjaci i Hrvati – upozorava uvodničar, podsjećajuči kako mladi ljudi iz BiH danas govore više stranih jezika, putem YouTube uče kompjutersko kodiranje, “a cijeli svijet im se nalazi na dlanu – udaljen dva ili tri dodira zaslona na pametnom telefonu”.
Poručio je i da za ostanak u BiH nije dovoljan samo patriotizam, “posebno ne onaj patriotizam koji zagovaraju političari dubokih džepova i sumnjive prošlosti”, te da im je neophodno stvoriti uvjete koji su na snazi u svim demokratskim i naprednim zemljama.
Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je stava kako će “narednih šest mjeseci biti ispit naše promišljenosti u formulisanju konkretnih akcija u svim strukturama društva i političkog organizovanja na očuvanju i odbrani naše države”.
On smatra kako se država mora braniti adekvatnim postupcima i u zemlji i izvan nje, “jer napad na ustavni poredak, kao i prije 30 godina, nije samo iz BiH”.
- Odgovorni državotvorni subjekti trebali bi odbiti čak i razgovore s predstavnicima internacionalne zajednice koji za BiH otvoreno ili prikriveno planiraju rješenja na bazi pukih kompromisa i etnonacionalističkih rješenja izvan evropskih vrijednosti i standarda zajednice demokratskih država – zaključio je Kulenović.
(FENA) L. A.
