prijava
MOSTAR, 24. studenoga (FENA) - Književno stvaralaštvo hrvatskoga pjesnika, člana Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Zdravka Nikića predstavljeno je u srijedu u Mostaru, u Maloj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, u sklopu redovite aktivnosti DHK HB "Srijedom u podne".
Nikićev opus od ukupno sedam do sada tiskanih djela predstavili su književnici fra Miljenko Stojić i Ivan Sivrić te sam autor.
Fra Miljenko je predstavio dva najnovija Nikićeva djela - roman "Sime života vičnoga/zapisi Stipana Trnovca" i zbirku pjesama "Zavičajna rapsodija", naglašavajući kako je temeljna nit cjelokupnosti književnikova djela upravo riječ "rapsodija" a ona je nastajala tako što je kao mali pomagao majci Anđi u tkanju.
- Ona nije bila pismena s obzirom na slova, ali je bila pismena s obzirom na pripadnost. Pjevušila je umilnim glasom malom Zdravku junačke pjesme te mu pričala razne predaje i legende. Korist je bila dvostruka. Njegova duša dobivala je pravilan odgoj, a nije ni zaspao tijekom pomaganja. Tako je nastao Zdravko kakvog ga poznajemo - kazao je predstavljajući Nikićeva djela fra Miljenko Stojić.
Govoreći o Nikićevu romanu "Sime života vičnoga" naglasio je njegovu svevremenost i univerzalnost, premda je vezan za određeno razdoblje i određeno područje.
- U središtu radnje je Stipan Trnovac, dok su profesor i Mate, Stipanov sin, sporedne bitne ličnosti. Upravo tako. Bez njih bi govorenje Stipana Trnovca ostalo bez glasa. A nijedan od sve trojice nije obećavao da će se zadržati na škrtom ozemlju. Stipan se najprije otisnuo u svijet da bi postao fratar, nakon toga promijenio je život i počeo studirati te onda naprasno prekinuo taj studij i vratio se kući. Mate odlazi u svijet nakon što mu otac ne da oženiti se djevojkom koja mu je prirasla srcu. Profesor dolazi iz grada, voli knjige i pričati s ljudima te im pomagati svojim rašljarskim umijećem da u škrtom ozemlju pronađu vodu. Povijest s krša počinje se raspletati pred našim očima. Pisac poput grčkog rapsoda prebire po žicama svoga književnog glazbala i na primjeru malog kraja priča nam o cjelokupnoj duši hercegovačkog krša - kazao je fra Miljenko.
Komentirajući zbirku pjesama "Zavičajna rapsodija" kazao je kako se ta zbirka ne drži silom nametnutog načina razmišljanja, ali to ne znači kako nije suvremena.
- Ona zapravo razmišlja o svijetu oko nas, ukazuje nam na zapretane datosti da bismo si priznali da su lijepe i da smo ih nepravedno gurnuli u stranu. Ničim nije opterećena, najmanje time da se svidi kritičarima u trendu. Provokativna je na dubokouman način. Prigrljuje suvremenost kao datost sadašnjega trenutka, ali ne i njezinu postavku o hermetičnosti, kraju povijesti, nemogućnosti nakon raznih zala ponovo pisati o dobru, neangažiranju u svijetu oko nas. Ma, nema umjetnosti ako nema određene poruke, zapravo i pokušaj bježanja od poruke određena je poruka - istaknuo je fra Miljenko.
Kratku biografiju Zdravka Nikića predstavio je Ivan Sivrić, a o ostalim svojim djelima govorio je sam autor, zahvalivši na kraju Društvu što mu je omogućilo da se na ovakav način predstaviti širem auditoriju.
Ulomke iz romana i poeziju govorila je Valerija Bago.
Zdravko (Jerkin) Nikić, rođen je 30. srpnja 1953. godine u Ružićima, općina Grude. Diplomirao je 1979. u Sarajevu na odsjeku Historija jugoslavenskih književnosti i hs/sh jezik.
Kao profesor radio je u Banovićima i Šipovu, te u Grudama kao tajnik SIZ-a kulture i knjižničar u Narodnoj knjižnici. Zadnjih godina, odnosno od 2001., radi na mjestu v.d. glavnoga urednika i pomoćnika direktora Fene, do odlaska u mirovinu, koncem 2017. godine. Umirovljeničke dane provodi u Čitluku.
Iz tiska su mu izišle slijedeće knjige: "Vrisak kamena" (pjesme), " Strah i glad" (roman), "Hrvatska Golgota" (pjesme), "Korak izvan kruga" (roman-kronika HKD Napredak Mostar, 2000.); knjiga iz radiestezije "Radiestezija zrnce Božjeg dara" , roman "Sime života vičnoga – zapisi Stipana Trnovca" i "Zavičajna rapsodija" (pjesme).
Urednik je i lektor mnogih knjiga i monografija, kao i pisac proslova i pogovora više knjiga. U svakome njegovu djelu zastupljena je ikavica njegova rodnoga kraja, priopćeno je iz Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne.
(FENA) I. B.
