prijava
SARAJEVO, 25. oktobra (FENA) - Ministarstvo finansija KS u saradnji s Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu upriličilo je prezentaciju 'Pozicija Kantona Sarajevo u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini', u povodu predloženih izmjena i dopuna Zakona o pripadnosti javnih prihoda Federacije BiH te uoči javne rasprave o tom zakonu koja će biti održana sutra.
Prezentaciji su prisustvovali članovi Vlade i Skupštine KS, kao i zastupnici u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz Kantona Sarajevo.
Premijer KS Edin Forto naglasio je da se mora govoriti isključivo ekonomskim činjenicama i tačnim podacima kao argumentima za pravednu raspodjelu prihoda, a oni govore da niko ne uzima ničiji novac, niti ima povlašteni položaj u odnosu na druge.
- Cilj Sarajeva je zauzeti jasan stav, iza kojeg stoji struka, kako napraviti pravilnu raspodjelu novca koji dolazi kantonima s nivoa BiH i FBiH, da bi odgovorili na argumentaciju koja dolazi iz ostalih dijelova FBiH - istakao je.
Ministar finansija KS Davor Čičić predočio je tom prilikom sve manjkavosti nacrta tog zakona, kao i moguće posljedice ekonomskog udara na budžet KS u slučaju usvajanja, a bit će predočene i zastupnicima oba doma Parlamenta FBiH.
- Ako se u potpunosti implementira predloženi zakon, istaknuto je da bi KS dobio preko 100 miliona KM manje kroz raspodjelu sredstava od indirektnih poreza. To bi se neminovno odrazilo i na smanjenje plata u sektorima obrazovanja, zdravstva, sigurnosti kao i svih drugih budžetskih korisnika u KS-u, za oko pet do deset posto, ali i socijalnih davanja, egzistencijalnih naknada za boračku populaciju - navodi se.
- Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH predviđa, između ostalog, da se sadašnji koeficijent koji Kanton Sarajevo ima (od 1,96) umanji na 1,5, a svake naredne godine za još 0,1 da bi stigao do koeficijenta 1. To bi bio veliki udar za budžet i sve javne funkcije u našem kantonu - naveo je ministar Čičić.
Naglasio je i da je Zakonom o budžetima FBiH propisano da prijedlozi zakona moraju sadržavati izjavu o fiskalnoj procjeni posljedica po budžet, uključujući i fiskalne efekte na druge nivoe vlasti, koja je izostala u ovom slučaju.
- Predloženi tekst Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH ne sadrži izjavu o fiskalnoj procjeni po osnovu koje bi se vidjelo koliko se umanjuju prihodi Kantonu Sarajevo, a povećavaju drugim kantonima te se time grubo krši Zakon o budžetima. Predložena izmjena zakona direktno negativno utječe jedino na budžet KS, čime se ugrožava i implementacija mnogih drugih zakona, između ostalog, i onih koje su doneseni na nivou FBiH, a realizuje ih Kanton, poput socijalnih davanja i naknada za boračku populaciju - dodao je ministar.
Istakao je i da je izmjenama i dopunama tog zakona morala prethoditi detaljna analiza javnih prihoda, rashoda, duga i funkcionalnih ustavnih i zakonskih nadležnosti svih nivoa vlasti koje bi rezultirale kreiranjem novog modela raspodjele javnih prihoda.
- Ekonomski institut u Sarajevu još 2015. godine je izradio studiju koja je pokazala da se oko 24 posto prihoda od indirektnih poreza oko 100 miliona KM na godišnjem nivou, koja bi prema ekonomskim kriterijima kao što je učešće KS u krajnjoj potrošnji, prijavljenom dohotku, ostvarenoj dodanoj vrijednosti pripala KS, prelijeva drugim kantonima. Slični se rezultati dobiju i kad se analiziraju podaci iz 2021. godine. Prema bilo kojem ekonomskom kriteriju, učešće KS u FBiH veće je od učešća u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza - naglasio je ministar Čičić.
Profesor na Ekonomskom fakultetu i jedan od autora te studije Muamer Halilbašić je kazao da federalni i kantonalni nivoi vlasti moraju dogovoriti i riješiti ta pitanja na najbolji način.
- Svi smo saglasni da je postojeći zakonski model prevaziđen i netransparentan. Mi sugerišemo donošenje potpuno novog modela raspodjele koji bi bio baziran na kombinaciji ekonomskih i socijalnih kriterija da se unaprijedi fiskalna pozicija ‘siromašnih’ kantona, a pri tome ne ugrozi razvojni potencijal ‘bogatijih’ kantona.
Kao ključni ekonomski kriteriji mogu poslužiti podaci o krajnjoj potrošnji, prijavljenom dohotku ili bruto domaćem proizvodu. Na osnovu jednog od navedenih kriterija bi se punio tzv. prvi ili primarni stup. Na ovaj način utvrđena sredstva bi se onda u definisanom procentu uplaćivala u drugi ili stup za izravnjavanja.
Povlačenje sredstava iz tog stupa bi se vršilo na osnovu kriterija nivoa razvijenosti ili ekonomske/fiskalne snage kantona. Manje razvijeni kantoni bi povlačili više sredstava. Osim toga, bilo bi potpuno transparentno koliko ko doprinosi ubiranju prihoda, a koliko prisvaja kroz sistem raspodjele. Oni kojima se prelijevaju sredstva morali bi odgovarati za njihovo učinkovito korištenje. Drugim riječima, jaz siromašnih kantona prema bogatim bi se vremenom morao zatvarati. Konačno, ne treba zanemariti činjenicu da se sredstva u stup za izravnjavanje mogu puniti ne samo od kantona nego i od federalnog nivoa vlasti. Na taj način bi se značajno povećao iznos sredstava raspoloživ za siromašne kantone i osigurao uravnotežen razvoj FBiH - objasnio je profesor Halilbašić, saopćila je Služba za protokol i press KS.
(FENA) M. B.
