Bosna i Hercegovina     | 25.10.2021. 12:52 |

Uloga medija ključna kada se govori o donorskoj mreži

FENA Alma Zukanović

SARAJEVO, 25. oktobra (FENA) - Predsjednica Donorske mreže u Bosni i Hercegovini prof.dr. Halima Resić kazala je da porodica koja nije informirana o transplantaciji organa, u 90 posto slučajeva ne pritaje dati saglasnost za operaciju. Zbog toga tvrdi da je uloga medija ključna kada se govori o donorskoj mreži, jer bez informiranja javnosti nema napretka transplantacione medicine, bez obzira na ekonomski, tehnološko ni medicinski napredak ili čak promjene u zakonodavstvu.

Iz tog razloga su, dodala je, danas u Sarajevu organizirali druženje s medijima #SamoreciDA u povodu Evropskog dana donorstva i zahvale donorima.

Resić je naglasila da u BiH postoji oko 70.000 potpisanih donorskih kartica, da je do sada bilo 20 donora i 40 transplantacija bubrega od 2006. godine do danas.

Kao najveći problem, Resić je navela činjenicu da donorska mreža nije dio zdravstvenog sistema. Dodala je da je Donorska mreža BiH zasnovana na entuzijazmu određenih osoba zbog pacijenata.

- Imamo odlične stručnjake, što su dosadašnje transplantacije pokazale, ali nemamo organizaciju i koordinaciju i nemamo krovnu instituciju za transplantaciju - istakla je.

Dodala je da je Donorska mreža nevalidina organizacija koja nema podršku bilo kakvih zdravstvenih institucija.

- Svaki spašeni život je vrijedan truda - zaključila je Resić.

Predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Tomislav Žuljević tvrdi da tokom pandemije, godinu i po nije transplantiran nijedan organ, što je najviše pogodilo pacijente koji čekaju te da su i pacijenti umirali pored živih donora, što se ne smije dešavati.

- Napokon se transplantacijski program vratio u BiH, u posljednjih nekoliko mjeseci imali smo šest operacija, ali to je i dalje jako malo, s obzirom na to da je 2.000 pacijenata na dijalizi u FBiH. Pacijenti su zaista bez nade, a nadu ćemo vratiti ako povećamo broj transplantacija - kazao je.

Žuljević je naglasio da je samo jedna transplantacija vršena u Sarajevu, a ostale u Tuzli.

- Drago nam je i da se Sarajevo probudilo, jer nažalost, premalo rade transplantacije. Ne smijemo zaboraviti da su se u Sarajevu vršile transplantacije prije Beograda i Zagreba još davne 1974. godine – kazao je.

Istakao je da moraju uspostaviti bolju saradnu s ministarstvima zdravstva, a posebno sa transplantacijskim centrima.

- Dijaliza je jako skupa, i vlade drugih država su prepoznale da je transplantacija ušteda u zdravstvu. Više od 30 miliona se izdvaja za dijalizu u FBiH - naglasio je Žuljević.

Tvrdi da je jako bitno razgovarati s porodicom, jer potpisivanje donorske kartice znači samo potvrdu osobe da želi donirati organe, ali da porodica uvijek to može osporiti.

Žuljević je zaključio da se svako može naći u potrebi da mu treba trasplantacija ili da bude donor organa. 

Donorska mreža BiH je neprofitabilna organizacija osnovana sporazumom 2002. godine. Glavni cilj Donorske mreže BiH je edukacija stanovništva Bosne i Hercegovine o potrebi darivanja organa i tkiva u svrhu liječenja presađivanjem.

(FENA) H. D.

Vezane vijesti

KBC Zagreb prvi put u Hrvatskoj izveo transplantaciju pluća kod djeteta

Potrebne istraživačke priče o tome zašto nema više transplantacija organa u BiH

KCUS -Novi aparati za hemodijalizu, pacijenti traže veći angažman donorske mreže

Promo

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom

M:tel: Stiglo nam je Proljeće!

Predstava 'Kako sam se nadala dobro se nisam udala' u BKC Sarajevo