prijava
SARAJEVO, 6. septembra (FENA) – Provođenjem materijalnih dokaza optužbe, danas je u Kantonalnom sudu Sarajevo (KSS) nastavljeno suđenje Edinu Arslanagiću i drugima, optuženima za organizirani kriminal.
Radi se o predmetu u kojem su uz Edina Arslanagića, bivšeg generalnog direktora Bosnalijeka, optuženi i Šefik Handžić, Hasan Šepo, Aida Selvić i Jasmin Šepo za inkriminacije iz perioda 2005-2012. godina, a koje su, prema tužbenim navodima, počinili kao uposlenici firmi – Bosnalijek d.d. Sarajevo, Brštanica d.o.o. Sarajevo i Carpe Diem Sarajevo.
Akteri tog slučaja terete se za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlaštenja, pranjem novca, poreznom utajom i krivotvorenjem službenih isprava, te sklapanjem štetnih ugovora, a u vezi s poslovanjem farmaceutske kompanije Bosnalijek i poslovnim aranžmanima s drugim firmama u inkriminiranom periodu.
U nastavku glavnog pretresa, zastupnik optužbe, tužilac Sead Kreštalica prezentirao je set materijalnih dokaza koji se odnose na tačku 10. optužnice, odnosno više različitih faktura/računa koje se tiču poslovnog aranžmana s firmom Rhea Expres d.o.o. na planu pružanja transportnih usluga.
Nakon što su na prošlom ročištu predočeni računi spomenute firme iz 2010. godine, danas su u nastavku dokaznog postupka prezentirani računi iz 2011. godine, a koji su, prema riječima tužioca, bili predmet ranijeg vještačenja.
Prema nalazu i mišljenju ranije ispitanog sudskog vještaka finansijske struke, „Rhea Expres je za pružanje spomenutih usluga odabrana bez provedene propisane procedure i njenim posredovanjem usluge transporta/špedicije znatno su poskupjele. Naime, ranije cijene tih usluga u prosjeku su bile niže za oko 50 posto". Kako je ranije rečeno, računi pokazuju "način na koji su izvlačena novčana sredstva iz Bosnalijeka“.
Tužilac Kreštalica je naveo da Rhea Expres za taj posao nije imala odgovarajuće reference, te da je posao dobila zahvaljujući poznanstvu Amara Arslanagića (sina prvooptuženog) i vlasnika te firme.
Kako je poznato, Amar Arslanagić je u međuvremenu postao nedostupan bh. pravosuđu i za njim je raspisana međunarodna potjernica, a postupak u odnosu na njega razdvojen.
Između ostalog, optužba je predočila i dokument – specifikaciju isporuka, odnosno izvršenih usluga međunarodnog transporta Bosnalijekovih proizvoda na tržišta - Kuvajta, Katara, Libije, Jemena, Rusije, Ukrajine, Moldavije Gruzije…a riječ je o originalnom dokumentu koji je Bosnalijek dostavio Federalnoj upravi policije 9. septembra 2013. godine.
U tom aktu sadržani su podaci o kupcu, tržištu, datumu i iznosu u lokalnoj valuti uz prateću dokumentaciju.
Istovremeno, prezentirana je obimna fotodokumentacija u vezi s pretresima koje je u skladu s naredbama Kantonalnog suda Sarajevo izvršila Državna agencija za istrage i zaštitu – SIPA, a koji se odnose na stanove i druge prostore, te pokretna sredstva u vlasništvu optuženih.
Optužba je, usto, predočila i brojne prateće dokumente, uključujući potvrde o privremeno oduzetim predmetima, zapisnike, službene zabilješke, izvještaje…
Jedan akt, koji nosi oznaku 'povjerljivo', pobudio je posebnu zanimanje odbrane, a riječ je o, kako je zastupnik optužbe naveo, o aktu Kantonalnog tužilaštva upućenom Uredu tadašnjeg federalnog premijera Nermina Nikšića, čiji se sadržaj odnosi na 18 krivičnih predmeta protiv ovlaštenih i odgovornih osoba, uključujući i slučaj Bosnalijeka.
Odbrana je prigovorila u vezi s tim i drugim dokumentima za koje tvrdi da joj nisu dati na uvid, te ukazala na obavezu objelodanjivanja svih dokaza kojim optužba u ovom predmetu raspolaže (ukupno oko 64.000 dokumenata).
Nadalje, odbrana je insistirala da se ne izvode dokazi koji joj nisu proslijeđeni, te da se to prolongira kako bi se, nakon što se nedostajući dokazi učine dostupnim, o njima mogla izjasniti.
Odbrana je, također, prigovorila na relevantnost određenih materijalnih dokaza, posebno onih koji se odnose na osobe poput Amara Arslanagića u odnosu na koga je postupak razdvojen, Izeta Arslanagića koji je na temelju Sporazuma o priznanju krivnje ranije osuđen, te još neke poslovne subjekte i fizičke osobe, za koje odbrana smatra da nemaju veze s optužnicom u ovom predmetu.
Neki od prigovora odbrane odnosili su se i na (ne)zakonitost pribavljanja određenih dokaza, te na okolnost da neki od dokaza nisu naznačeni u optužnici.
Zastupnik optužbe je, izjašnjavajući se povodom prigovora odbrane, kazao kako smatra da je odbrana dobila sve dokaze, pitajući se zašto reagiraju tek sada.
Inače, suđenje Arslanagiću i drugima počelo je polovinom oktobra 2016. godine na temelju optužnice od 24. decembra 2015. i u fazi je dokaznog postupka, odnosno provođenja materijalnih dokaza optužbe.
Usljed novonastalih okolnosti, u međuvremenu je došlo do izmjene optužnice u ovom predmetu, budući da je jedan od optuženih – Amar Arslanagić nedostupan bh. pravosuđu, a da je šestooptuženom Izetu Arslanagiću izrečena presuda na temelju Sporazuma o priznanju krivice 12. decembra 2016. godine.
Nastavak glavnog pretresa zakazan je za 13. septembar, kada bi trebalo pristupiti provođenju preostalih materijalnih dokaza optužbe.
(FENA) D. V.
